Kultura

Povijesni dragulj u Cerniku pretvoren u ruševinu: Gdje su nadležne institucije?

Autor: 035portal Datum objave: 11.07.2025. u 14:00

Na svega nekoliko koraka od središta Cernika, nasuprot osnovne škole, smjestio se jedan od najvrijednijih arhitektonskih bisera zapadne Slavonije – dvorac Kulmer. I dok je nekad dominirao pejzažem poput raskošne renesansne dame, danas izgleda poput zapuštene, oronule starice, obrasle žbunjem, zatrpane granjem i prekrivene slojevima zaborava. No, nije samo zub vremena ono što ga jede – nego i tridesetogodišnja tišina vlasnice i izostanak konkretnog institucionalnog interesa za njegovo očuvanje, piše Cajtung.

Načelnik općine Cernik Vitomir Žakić upozorava da situacija postaje alarmantna:

– Dvorac je u derutnom stanju, djelomično i zbog potresa i oluja. Već 30 godina pokušavamo s vlasnicom Barbarom Kulmer postići dogovor o obnovi, ali bez rezultata. Naša općina ne želi biti vlasnik, već želi pomoći da se ovo kulturno blago sačuva – makar i uz pomoć europskih sredstava.

Kulmerov dvorac nije samo građevina – on je simbol kulturne i povijesne vertikale Cernika. Njegova sudbina, tvrdi Žakić, pitanje je dostojanstva i identiteta:

– Dvorac je dio našeg lica. Nalazi se u centru naselja, preko puta škole. Cernik ne smije izgledati kao selo koje pušta svoju povijest da propadne pod korovom.

Iako je dvorac u privatnom vlasništvu – pripada Barbari Kulmer, kćeri poznatog slikara Ferdinanda Kulmera – Općina Cernik već tri desetljeća vlastitim sredstvima održava njegov okoliš, kosi travu, čisti podrum od otpada i intervenira gdje god može, iako formalno nema pravo:

– Podrum je bio dupkom zatrpan raznim smećem. Sve smo to očistili kako bi dvorac mogao bar povremeno živjeti kroz manifestacije.

Kulturne priredbe poput “Srednjovjekovni grad Cernik”, “Sačuvajmo stare sorte” ili “Dani portugizca” jedini su trenuci kad dvorac ponovno postaje živ, makar na dan ili dva. Zahvalni su vlasnici što to dozvoljava, ali kako Žakić napominje – to nije dovoljno:

– Vrijeme curi. Ako se nešto uskoro ne poduzme, sve ono vrijedno srušit će se zauvijek. Ako to ne učini vlasnica, onda bi morala hrvatska država – u ime očuvanja nacionalne kulturne baštine.

Povijest dvorca: od tvrđave do plemićkog zdanja

Dvorac Kulmer, poznat i kao dvorac Kulmer-Marković, podignut je na temeljima srednjovjekovne tvrđave iz 1372., koja je pod Osmanlijama bila i oružarnica, i džamija, i upravno sjedište. Nakon što su je Austrijanci porušili da ne bi pala ponovno u osmanske ruke, obnovio ju je barun Maksimilijan Petraš. No tek kupnjom 1756. od strane plemićke obitelji Marković, tvrđava dobiva barokni sjaj, koji se, premda izblijedio, još uvijek osjeća – osobito u obliku grba nad ulazom i četverokutnom tlocrtu s unutarnjim dvorištem i okruglim kulama na uglovima.

– Taj dvorac nije samo prošlost Cernika – to je prošlost Slavonije. Ako ga izgubimo, izgubit ćemo više od kamenja i krova. Izgubit ćemo temelj vlastitog identiteta. – zaključuje načelnik Žakić.

Hoće li država reagirati?

Pitanje koje se u ovom trenutku nameće jest: ima li država zakonski mehanizam i političku volju da reagira kada privatni vlasnik dopušta propadanje kulturnog dobra? U zemlji gdje se često ide linijom manjeg otpora, Kulmerov dvorac postaje test – ne samo kulturne svijesti, već i ozbiljnosti hrvatskih institucija.

Jer kad kulturna baština izgubi svoju bitku s korovom, ni EU sredstva više ne pomažu. Tada ostaju samo slike onoga što je moglo biti – a nije bilo.