Mira Turković od zaborava čuva drevno ikonopisanje

Znate li što je to ikonopisanje i kako nastaje? Riječ je o posebnoj metodi slikanja ikona – najčešće svetaca - koja uključuje molitvu i umjetnost, a najkraće rečeno – ikona je Sveto Pismo u boji i slici.

Osobito je ikonopisanje stoljećima vezano uz kršćanstvo istočnog (bizantskog) obreda, a zahvaljujući župljanki Grkokatolička župa Uzvišenja svetog Križa u Slavonskom Brodu Miri Turković, inače rodom iz Ukrajine, koja se već dugi niz godina bavi ikonopisanjem, u brodskoj grkokatoličkoj crkvi čuvaju se i izlažu ikone brojnih svetaca: od Isusa i Bogorodice Marije na ikonostasima, do svete Trojice, sv. Nikole, sv. Ivana Zlatoustog, sv. Rite (…)

“Ikone se pišu na drvu. Za razliku od slikanja, osnovna misao pisanja ikona je u preslikavanju, reprodukciji, bez autorovog izražavanja. Tehnike su iste kao i stoljećima ranije. Sve počinje molitvom. Nekada davno se postilo tri tjedna, uz molitvu, uz prisustvo bogoslužju i radom. Svaki potez kistom, od najmanjeg detalja, pa sve do slova i figura ima svoje značenje. Ikonopisi su prava umjetnička djela” - kaže nam gospođa Mira.

Tehnika ikonopisanja na dasci radi se uz upotrebu jajčane emulzije i najčešće po predlošku neke starije ikone kako bi se sačuvala drevna i simbolička tradicija prikazivanja. Samo ikonopisanje izvodi se u nekoliko faza: pri samom početku precrtavanje i zatim ide podslik. Koristi se tradicionalna receptura - jajčanom temperom se radi, u kasnijoj fazi stavljaju se i 'zlatni' listići. Znači, jaje se razbije, žumanjak se odvoji od opne i ljuskice, doda se vode i izmiješa bez bjelanjka. Potom se dodaje ista količina octa koji služi kao konzervans. Takva smjesa u hladnjaku može se koristiti do desetak dana koliko vam treba da se ikona završi. Pisanje ikona zahtijeva veliku strpljivost i dugotrajan rad, koji ostavlja veliku umjetničku, ali i povijesnu vrijednost - objašnjava Mira, koja se prvi put susrela s ikonopisanjem u rodnoj Ukrajini, prilikom posjete jednom drevnom samostanu.

“Tradiciju ikonopisanja njeguje istočna Crkva. To je tako bilo izvorno, premda je, u jednom određenom razdoblju Crkve, zapravo cijeli kršćanski svijet imao temeljni pogled na predodžbu Boga i svetaca upravo kroz nekakvu vrstu ikonopisa. Upravo ikonopis vjernicima pruža mir potreban za pobožnosti, ikona progovara Božju riječ i uči nas Evanđelju.– kaže o. Aleksandar Hmilj, župnik GKT župe Slavonski Brod. U župnoj ckrvi se, uz ostale, čuva i drevna ikona Marije Bogorodice, stara gotovo 300 godina, koja je nedavno restaurirana i izložena vjernicima na štovanje.

iv

izvor: Radosna Vijest