Kako će se putovati s Covid putovnicom?

Europska komisija jučer je predstavila nacrt, tzv.  zelenog certifikata. Dio članica EU-a, posebno, zemlje čija gospodarstva ovise o turizmu traže to već neko vrijeme jer se približava turistička sezona, a certifikat, tj. kolokvijalno Covid putovnica omogućila bi turistima slobodan ulazak u zemlju. No to je otvorilo i neka pravna pitanja. Što o tome misle rekli su u  emisiji Studio 4 gosti: profesorica Iris Goldner Lang s Pravnog fakulteta u Zagrebu te  europarlamentarci Valter Flego(IDS) i Tomislav Sokol (HDZ),

Europarlamentarac Tomislav Sokol objasnio je kako je riječ o certifikatu koji će moći biti u digitalnom i papirnatom obliku.

- Sadržavat će sve važne podatke, ali samo one koji su nužno potrebni zbog zaštite privatnosti, o tome je li se netko cijepio, je li prebolio COVID-19 i ima li netko negativan PCR test, odnosno antigenski test. Koristim priliku da odmah demantiram onu priču da će postojati građani prvog i drugog reda. Znači ovaj se certifikat neće odnositi samo na osobe koje su cijepljene već i na sve osobe koje imaju negativan test i koje su preboljele bolesti. Mislim da je to izuzetno važno jer će one omogućiti puno lakše kretanje i međusobnu koordinaciju tijela država članica, pogotovo graničnih službi, nego što je to danas, kazao je Tomislav Sokol. Naglasio je kako uvođenje potvrde ne znači uvođenje dodatnih ograničenja. 

 - Mislim da će sada biti puno lakše nekome dokazati i proći cijelu tu proceduru, znači dokazati da ne spada u neku od rizičnih kategorija. Ovoj je korak naprijed. Istaknuo bih i da je ovaj certifikat neće predstavljati uvjet za prelazak granice. Dakle države članice će kao i do sada same odlučiti hoće li nekoga pustiti preko granice ili neće i bez certifikata. Država tu ima autonomoniju odlučiti da i osobe koje nemaju taj certifikat ili imaju neki drugi dokaz da su se testirale, da će moći prijeći granicu. Ovim certifikatom se ne nameću nikakva dodatna ograničenja, niti se na bilo koji način nekoga diskriminira. Mislim da se to radi o jednom veliki korak naprijed koji će pomoći u slobodi kretanja što je važno za turističke zemlje, kao što je Hrvatska, kazao je Sokol. 

Europarlamentarac Valter Flego smatra da se radi o polovičnom rješenju.

- Može biti da danas ovdje iz Bruxellesa netko ide u neki kamp u Hrvatsku, i sada se mora testirati. Za četveročlanu obitelj, to je sada, nekih 600 eura troška. To je tako danas. Smatram da je potvrda, nemojmo govoriti o putovnici jer ona to nije, za koju ne znamo koliko će ona trajati, kao što ne znamo ni koliko traje imunitet osobe koja je preboljela COVID-19, kao ni kada se cijepe. Znači mi ne znamo da li će ta potvrda vrijediti kad naprimjer netko dođe u sedmom mjesecu na more i hoće li vrijediti da taj isti čovjek može za Božić i Novu godinu s njom u Hrvatsku, kazao je Flego.

- Ono što treba uzeti u obzir su gužve koje se i danas stvaraju, nevažno je li to na Karavankama ili našim graničnim prijelazima, što bi tek bilo da je turistička sezona. Trebamo razmišljati, prije svega naše Ministarstvo unutarnjih poslova, je posebna traka za ljude s tom potvrdom koji dolaze da se ubrza, a ne da čekaju na granicama. Ono što je dobro je, neće se nikom uvjetovati da se cijepi, znamo za problem s cjepivom, može doći i plaćati kako i do sada testiranje. To je dobro, to je jedno superpolovno rješenje. Postavio sam ta pitanja i na odboru i na grupi. Bit će puno pitanje na koje sada nema odgovora, dodao je Flego. 

Profesorica Iris Goldner Lang istaknula je kako treba je važno razlikovati dvije situacije. Današnja kada je potvrda tek predložena od EK i to situaciju za otprilike tri mjeseca koliko će trajati da prijedlog Komisije usvoji Vijeće ministara i Europskog parlamenta. 

- U današnjoj situaciji kada postoji nedostatak cjepiva i postoje velike razlike u postotku procijepljenosti stanovništva, možemo govoriti o tome da postoji mogućnost diskriminacije cijelog niza različitih skupina stanovništva. Mogli bi govoriti o diskriminaciji na temelju državljanstva jer neke države cijepe više od drugih, onda možemo govoriti da je u nekima veći broj stanovnika procijepljen, mogli bi govoriti o diskriminaciji na temelju dobi jer je većinom procijepljeno stanovništvo starije dobi itd. Za tri mjeseca nadamo se da će situacija biti bolje, to znači veći postotak procijepljenosti stanovništva. Znači cilj je da bar veći dio stanovništva koji želi i može se cijepiti to i može. Tada više nećemo moći govoriti o diskriminaciji na temelju državljanstva. Ostaje otvoreno pitanje za osobe koje se ne mogu cijepiti ili se ne želi, jer cijepljenje nije obavezno. Tu mislim na djecu, trudnice i osobe koje boluju od različitih autoimunih bolesti. Te osobe će zauvijek biti u nepovoljnom položaju prema osobama koje se cijepe, jer će morati ostvariti dodatne radnje kako bi dokazale da se mogu kretati preko granice i dokazati da nemaju COVID-19. Nadam se da će takvih ljudi na ljeto, kad digitalne potvrde budu na snazi ako bude usvoje, biti malo. I onda možemo govoriti kao taj ekstra napor koje će takve osobe moraju učiti da bi dokazale negativni test biti društveno prihvatljiv, biti prikladan, i ono što mi po pravnim kriterijima zovemo, zadovoljiti načelo proporcionalnosti. Odnosno da će zadovoljiti sve kriterije da jedna takva mjera možda stavlja u nepovoljniji položaj određene kategorije stanovništva ipak bude prihvatljiva. Zato što oni, kako bi slobodno se kretali, imaju mogućnost da pokažu negativan test, imaju alternativu, istaknula je Goldner Lang.