Izmjena zakona o izbornim jedinicama: Slavonskim dodani dijelovi Sisačke i Koprivničke županije

Predstavljajući izmjene Zakona o izbornim jedinicama, premijer Andrej Plenković naglasio je da je riječ isključivo o manjoj modifikaciji postojeće karte izbornih jedinica, pri čemu će 22 posto birača promijeniti izbornu jedinicu u kojoj su sada.

Izmjene zakona kreću u javno savjetovanje, a u prvo saborsko čitanje bit će poslane prije ljetne stanke u zasjedanju. Drugo čitanje održalo bi se nakon stanke, odnosno u prva dva tjedna rujna, te bi zakon stupio na snagu s 1. listopada, jer s krajem rujna, na temelju odluke Ustavnoga suda, prestaje vrijediti sadašnji zakon. Referirajući se na odluku Ustavnoga suda od 7. veljače, Plenković je rekao da je izmjenama zakona trebalo osigurati jednaku težinu glasa, da izborne jedinice što je više moguće prate administrativne granice (županija, općina, gradova) te da odstupanje broja birača ne smije po pojedinoj izbornoj jedinici biti veće od plus/minus pet posto. "U političkom smislu, kao Vlada smo željeli postići da zadržimo postojeći model od deset izbornih jedinica, u kojima se u Hrvatskoj bira 14 zastupnika. Dakle, Ustavni sud je nama dao mogućnost da, na temelju onoga što su kazali, praktično modificiramo postojeći sustav i da ostvarimo jednakost, jednak tretman i birača i zastupnika koji se biraju u Hrvatski sabor", rekao je.
 

Registar vjerodostojan

Kako bi argumentirao tvrdnju da se čine tek manje modifikacije, Plenković je naveo da će čak 78 posto birača, odnosno četiri petine, ostati u izbornim jedinicama u kojima su i trenutno. Naveo je i da će, na temelju predloženih izmjena izgleda izbornih jedinica, najveće odstupanje od prosjeka broja birača po izbornoj jedinici (364.664) iznositi samo 2,2 posto, u 10. izbornoj jedinici, a sve ostalo je unutar 2,20 posto. "Izrazito su malena odstupanja, koja u potpunosti novu arhitekturu izbornih jedinica stavljaju u zakonit kontekst onoga što je trenutno propisano, a to je plus/minus 5 posto. Dakle, ovo je najbliže onome da imamo praktično do u glas jednak broj birača po izbornoj jedinici, a što je nemoguće", rekao je.

"Ovakvu strukturu kakvu mi imamo nema baš puno zemalja i to uvjetuje kako će izgledati izborne jedinice. Dubrovačko-neretvanska županija nema kuda, pa će biti u 10. izbornoj jedinici", kazao je Plenković. Geografski najveća je 7. izborna jedinica, ali je riječ o krajevima koji imaju najveći efekt depopulacije. Tu su cijela Ličko-senjska, Karlovačka, najveći dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske županije. Slavonskim županijama, koje su do sada imale najveća odstupanja, u njihovim su jedinicama pridodani dijelovi Sisačko-moslavačke (5. izborna jedinica), odnosno Koprivničko-križevačke županije (4.). Premijer je na novinarski upit kazao da su zakon pripremili stručnjaci u Ministarstvu pravosuđa i uprave, bez stranačke skupine, te je odbacio nagađanja da su na njemu radili Vladimir Šeks i Karlo Ressler. Ocijenio je kako je prijedlog "kulturan, pristojan, fer i jednak prema svima, bez privilegiranja i nekoherentnosti geografskog karaktera, te je riješen problem geografskog deficita odnosno suficita koji je prije postojao". "Ovdje nema ništa ekstranovoga, ni jednoj političkoj stranci nije zahtjevno prilagoditi se", ustvrdio je Plenković.

Prijedlog novih izbornih jedinica izrađen je na temelju registra birača, u kojem je oko 500.000 ljudi više nego što je punoljetnih građana u RH, kao što je pokazao popis stanovništva iz 2021. godine. Unatoč tome, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je kako smatra da su podatci iz registra birača vjerodostojni, s obzirom na to da se svakodnevno ažuriraju i povlače podatci iz evidencije prebivališta koju vodi MUP.

Politički analitičar Davor Gjenero kaže da je predstavljeni prijedlog u okvirima očekivanoga. Njegov ključni komentar "cijele ove operacije" jest kako je to najbolje što se moglo u ovom trenutku te da bolje rješenje od toga sada nije moguće postići. Naime, nužno je promijeniti Zakon o izbornim jedinicama, ističe.

Blagi popravak

"U ovako kratkom roku nije moguće napraviti ono što bi, prema mom mišljenju, bilo potrebno, a to je ozbiljno redefinirati izborni sustav. O tome ne bi bilo moguće postići konsenzus. Ove promjene u ‘kroju‘ izbornih jedinica nisu velike. To rješenje ima ugrađeni problem, a to je problem koji je s latinskog na hrvatski Baltazar Bogišić prepjevao: ‘Što se grbo rodi, život ne ispravi.‘ I tu, tako dugo dok imamo ‘kroj‘ od deset izbornih jedinica iz kojih se bira jednak broj zastupnika, nema mogućnosti napraviti nešto bitno bolje od ovoga. Za raditi bilo što godinu i nešto prije izbora jednostavno nema vremena, a na izbore se nije smjelo ići s postojećim Zakonom o izbornim jedinicama. Kada gledamo stanje kakvo smo imali od 2000. godine do danas, onda su neke stvari blago popravljene", smatra.

Kaže nam kako se Rijeka uglavnom ne dijeli, Zagreb se više ne dijeli na četiri, nego na tri izborne jedinice, a 8. izborna jedinica s povećanjem ostaje logična. U slavonskim izbornim jedinicama se pak jednostavno moralo napraviti to što je napravljeno, a napravljeno je minimalno invazivno, govori Gjenero.

"Ovo što su napravili s 3. izbornom jedinicom je, čini mi se, prilično pristojno, a kakve će biti konsekvence primjene ovog modela na rezultate izbora, zapravo je jako opasno govoriti. Nikad nije dobro u izbornom sustavu prilagođavati jedinice interesima pojedinih stranaka, niti ih iščitavati iz karte trenutnih interesa. Političke okolnosti i politički odnosi se s protokom vremena mijenjaju. Veliko je pitanje kako dugo će se ovaj model upotrebljavati i kakve će biti političke mijene na ovim prostorima. I finalno, budući da je registar birača, a ne popis stanovništva, relevantan za ostvarivanje biračkog prava, mislim da sad uvođenje pitanja popisa stanovništva jednostavno nije relevantno. Registar birača je taj prema kojemu se biračka prava ostvaruju. Za bilo što drugo trebalo bi raditi veće posege u zakonodavnu strukturu, a to nije primjereno neposredno prije izbora", zaključuje Gjenero.

Mi smo, kaže, naslijedili sustav koji je Zagreb podijelio kao tortu, u četiri izborne jedinice, a dvije od njih protezale su se daleko. “Sada imamo samo tu 7. jedinicu, koja izlazi na more. Negdje morate krpati. Krenuli ste logično postavljati izborne jedinice - 8., 3. te dvije slavonske i Dalmacija su logične, a negdje taj ‘krojni arak’ mora za neke od izbornih jedinica biti pomalo čudan, ali kada ih gledate, to je prilično kompaktan teritorij. Možda se moglo izvesti nešto drukčije, pa da Kastav, Klana, Čavli završe u 7. jedinici, ali to je sada teško govoriti jer da se to išlo stavljati u 8. jedinicu, pitanje je kako bi se ona, jer bi rasla, onda mogla preoblikovati”, smatra.

Igor Bošnjak/ Glas Slavonije