Gospodarstvo

Specijalna vozila dobila posao remonta tenkovskih motora

Autor: 035portal Datum objave: 17.01.2023. u 12:00

Usprkos nestabilnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji u bližoj i malo daljoj regiji, modernizacija Hrvatske vojske, izuzev dugoročnog projekta nabavke lovačke eskadrile, i dalje je na klimavim nogama.

Možda o tome najbolje govori jučerašnja objava iz Ministarstva obrane, koje je putem Elektroničkog oglasnika javne nabave izvijestilo da je ugovor za remont tenkovskih motora hrvatskih glavnih borbenih tenkova M-84 dobio Đuro Đaković Specijalna vozila.

izvor: Poslovni.hr

Naravno, ne može biti ništa sporno u činjenici da je izvorni proizvođač tog tenka dobio ugovor o remontu, no činjenica da se radi o poslu vrijednosti tek 120.000 eura govori dovoljno. Za usporedbu, cijena nabavke paketa 12 rabljenih Rafalea od Francuske, za sad, je na razini od 1,2 milijarde eura.

Prilagodba sustava

O samom ugovoru MORH-a i Đuro Đakovića nema detalja, što je zbog prirode posla i vojne tajne i razumljivo te se samo navodi kako su količine predmeta nabave planske/okvirne i podložne izmjenama zbog nužnosti prilagođavanja sustava Oružanih snaga sigurnosnim unutarnjim i vanjskim uvjetima, jer nije moguće sa sigurnošću definirati količinu, odnosno opseg predmeta nabave, za cijelo vrijeme trajanja ugovora.

”Usluge će se izvršavati temeljem sklopljenog ugovora, primjenom jediničnih cijena definiranih ugovorom po stavkama iz troškovnika sukladno tehničkoj specifikaciji predmeta nabave i iskazanih potreba naručitelja u količini za koju su osigurana financijska sredstva u proračunu za trajanja ugovora.

Dopuštena visina osiguranih financijskih sredstava za predmet nabave kroz dvogodišnje trajanje ugovora kreće se u okvirima pragova nabave male vrijednosti po Uredbi”, navode iz ministarstva.

Prema dostupnim javnim podacima, Hrvatska raspolaže s ukupno 72 tenkova. Koliko je njih operativno, teško je procijeniti i u konačnici predstavlja vojnu tajnu. Činjenica je da se prije više od godinu dana u domaćoj javnosti rasplamsala rasprava oko nabavke rabljenih američkih oklopnih vozila Bradley, a koja bi bila naknadno modernizirana u Hrvatskoj, vjerojatno u Đuro Đakoviću.

Rat u Ukrajini je promijenio geopolitički mnoge stvari. Iako se borbena djelovanja odvijaju i više od tisuću kilometara od naših granica, činjenica je da smo mi kao članica NATO-a i EU, a koji aktivno pomažu Ukrajini isporukom oružja i druge opreme i pomoći, itekako involvirani u taj sukob.

Dron koji je u ožujku prošle godine udario u sam centar Zagreba možda najbolje to potvrđuje, usprkos činjenici da do danas nije otkriveno, ili barem objavljeno, tko ga je i s kojim motivima ispalio.

S druge strane, sve zemlje Zapada šalju značajne količine oružja, posebice onog rabljenog, Ukrajini te su svi prethodni dogovori, uključujući vjerojatno i onaj hrvatski za Bradleyje, trenutno na čekanju. Štoviše, zemlje bivšeg Istočnog bloka, koje su bile naoružane ruskom tehnologijom, šalju svoje zalihe, ali i operativne potencijale, Ukrajini.

Angažman u Ukrajini

Osim pomalo nesmotrene izjave ministra obrane Marija Banožića u prvim danima sukoba u Ukrajini da joj Hrvatska šalje 40 šlepera naoružanja, o našem angažmanu u pomoći se danas zna dosta malo.

Nagađa se da je dobar dio topova i haubica svih kalibara iz inventara HV-a završio u Ukrajini, a vjerojatno i dio flote tenkova. Već prije je objavljeno da će Slovenija poslati Ukrajini 28 svojih moderniziranih tenkova T-55, a koje će im Njemačka kompenzirati.

Upravo su tenkovi postali ovih dana vruća tema u Europi nakon najave nekih zemalja, najviše Poljske i Francuske, a jučer i Velike Britanije, da će Ukrajini poslati svoje oklopne perjanice – Leoparde 2, Leclerce te Challengere 2.

Naravno, Leopard je njemački tenk, a ta zemlja ima dosta rezervi oko slanja teškog naoružanja u borbu protiv Rusije. Upravo jučer je objavljeno da je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht podnijela ostavku zbog pritiska kojeg s jedne strane na Njemačku rade EU i NATO saveznici oko slanja velike količine tenkova Ukrajini, te njemačke javnosti koja se većinski protivi tome.