Naslovna / Parlamentarni izbori / Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka - najčešće postavljena pitanja

HRVATSKA

Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka - najčešće postavljena pitanja

Porezna uprava pozvala je građane da prijave uplate iz inozemstva, a ovo su najčešća pitanja

Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka - najčešće postavljena pitanja
Portal035
  • 2022-01-24 12:00:00

Na stranicama Porezne uprave, objavljena su najčešće postavljena pitanja ​na temu dobrovoljne prijave inozemnih primitaka. 



U nastavku su odgovori na najčešća zaprimljena pitanja vezana za dobrovoljno prijavljivanje  inozemnih primitaka u skladu s važećim propisima o poreznim postupcima, porezu na dohodak, doprinosima i međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.



1. Primam malu mirovinu (npr. 200,00 kn) iz Srbije. Moram li to prijaviti i ako da  zašto kada je ionako neoporezivo do 4.000,00 kn?



Da, potrebno je ostvarenu inozemnu mirovinu prijaviti neovisno o kojem se iznosu radi i neovisno što je zbog svoje male visine vjerojatno neoporeziva.



Naime, svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvu, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Inozemni primitak je obvezno prijaviti u RH i kada je u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o činjenici hoće li u RH postojati obveza plaćanja poreza. Pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa.



Iznimno mirovinu iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina nije potrebno prijavljivati.



​2. Koji je najmanji iznos primitaka potrebno prijaviti?



Potrebno je prijaviti sve ostvarene inozemne primitke neovisno o iznosu, kao i činjenici je li primitak oporeziv ili ne u RH te  je li na isti u inozemstvu porez već plaćen.



Budući da Porezna uprava raspolaže podacima o mirovinama iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina, koje se sukladno ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s tim državama ne mogu oporezivati u RH, primateljima samo tih mirovina će se iste evidentirati kao neoporeziva mirovina, stoga ih ne trebaju dodatno prijavljivati.



3. Radila sam u UN-u prije 20-ak godina, što ja sad moram?



Ako se radi o primitku (plaći) koji je ostvaren prije 20 godina te u razdoblju od 1. siječnja 2016. do danas nema primitaka po toj osnovi, radi se o inozemnim primicima za koje je nastupila zastara za prijavljivanje i utvrđivanje porezne obveze.  Po takvim primicima  Porezna uprava nema zakonsku mogućnost  pokretanja postupka. Kada bi porezni obveznik dobrovoljno platio zastarjele obveze, Porezna uprava bi trebala poreznom obvezniku vratiti plaćeni porez i kamate od dana podnošenja zahtjeva. Stoga je potrebno prijaviti primitak ostvaren u okviru zastarnih rokova (npr. u dobrovoljnoj prijavi u 2022. godini moguća je prijava primitaka ostvarenih najranije iz 2016. godine).



No, ako je riječ o mirovini stečenoj temeljem radnog odnosa u UN-u koja se na osnovi prijašnjeg rada sada isplaćuje kao inozemni primitak, istu je potrebno prijaviti u Dobrovoljnoj prijavi ino primitaka za razdoblje za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje (npr. u 2022. godini najranije iz 2016. godine). 



4. Živim u Umagu, a plaću primam iz Hrvatske i Slovenije. Imam li obvezu prijave inozemnih primitaka?



Ostvarenu plaću iz Slovenije  potrebno je prijaviti neovisno o kojem iznosu se radi i neovisno je li u Sloveniji plaćen porez na dohodak.



Naime, svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvu, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Sukladno odredbama međunarodnog ugovora sa Slovenijom pravo oporezivanja primitaka od nesamostalnog rada ima i Slovenija kao zemlja izvora dohotka i RH kao zemlja rezidentnosti poreznog obveznika. Stoga će se pri utvrđivanju porezne obveze, sav porez plaćen u Sloveniji po toj osnovi, priznati i uračunati u ukupnu poreznu obvezu u RH.



5. Radim u drugim državama  (Belgiji, Austriji, Americi) gdje plaćam sve poreze. Imam li kakve obveze prijave u RH?



U ovom slučaju, kako bi se odgovorilo na pitanje, potrebno je prethodno utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne. Ukoliko je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.

Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđ​ivanja porezne rezidentnosti​ ​dostupne su na našim web stranicama, u dijelu Europski i vanjski poslovi / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe. 



6. Odjavio sam se privremeno na Policiji i na Zdravstvenom, mislio sam da se automatski odjavljujem i iz Porezne. Što trebam?



Obveza prijave inozemnih primitaka u RH postoji ako je osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident. Činjenica da se osoba odjavila prebivalištem u Evidenciji prebivališta koju vodi nadležno ministarstvo kao i činjenica da se osoba odjavila iz sustava zdravstvenog osiguranja RH, govori u prilog tome da bi se moglo pretpostaviti da se radi o osobi koja se ne smatra hrvatskim rezidentom.



Međutim, kako je za plaćanje poreza presudna činjenica središta životnih interesa te osobe i njegove uže obitelji u konkretnom slučaju potrebno se javiti u Poreznu upravu i popuniti Obrazac TI ​kako bi se utvrdila rezidentnost poreznog obveznika. Napominjemo da osoba koja smatra da nije hrvatski rezident, već rezident neke druge države može donijeti potvrdu te države o rezidentnosti iz koje mora biti vidljivo od kada ga ta država smatra svojim rezidentom.



7. Koji su kriteriji za određivanje rezidentnosti?



Način utvrđivanja rezidentnosti propisan je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Općim poreznim zakonom. Na temelju tih odredbi propisani su Obrazac TI i Obrazac TU u kojima se kroz postavljena pitanja utvrđuje rezidentnost. Obrazac TI i Obrazac TU​ dostupni su, zajedno s detaljnim uputama za popunjavanje, u dijelu Obrasci / Propisani obrasci za preuzimanje u PDFu​ / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe​.



8. Odjavio sam prebivalište iz Hrvatske, radim veći dio godine u Njemačkoj, dođem blagdanima i par vikenda u Hrvatsku. Plaćam sve u Njemačkoj. U Hrvatskoj su mi supruga i djeca u našem zajedničkom stanu. Čiji sam ja sad rezident?



Temeljem navoda iz upita može se zaključiti da je središte životnih interesa i nadalje u RH te da je osoba hrvatski porezni rezident. U konkretnom slučaju potrebno se javiti u nadležnu ispostavu Porezne uprave koja će na temelju zahtjeva i popunjenog ​​​​​​Obrasca TI utvrditi poreznu rezidentnost.



9. Do kojeg datuma mogu dobrovoljno prijaviti, na stranicama piše prije zaprimanja službenog poziva, što to znači?



Dok se ne zaprimi službeni poziv Porezne uprave da se pokreće postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti, može se podnijeti „Dobrovoljna prijava ino primitaka“. Stoga se građani pozivaju da što prije izvrše prijavu inozemnih primitaka u nadležnu ispostavu Porezne uprave. 



10. Koji iznos preračunavam u kune, onaj koji mi je sjeo na račun?



Potrebno je prijaviti bruto iznos odnosno iznos iz kojeg inozemni isplatitelj obračunava i uplaćuje doprinose i porez na dohodak. Dakle, iznos u kojem je uključen porez plaćen u inozemstvu te doprinosi plaćeni u inozemstvu. Napominjemo, da je pretpostavka da je na račun uplaćen iznos umanjen za navedena davanja. Primitke pa tako i iznos za preračunavanje je najbolje utvrditi iz dokumenata temeljem kojih je izvršena isplata (rješenje o mirovini, ugovor o radu, ugovor o djelu i sl.) ukoliko porezni obveznik s istima raspolaže.



11. Kako da dođem do potvrde, već godinama ne živim u inozemstvu i nemam nikakvog kontakta s isplatiteljem?



Radi olakšavanja prijave inozemnih primitaka Porezna uprava je pozvala građane da se jave te prijave činjenice kojima raspolažu. Porezna uprava će tim poreznim obveznicima pomoći na način da im prikaže podatke kojima raspolaže te ukoliko iste porezni obveznici potvrde te prikažu u Dobrovoljnoj prijavi smatrat će se da je porezni obveznik dobrovoljno izvršio prijavu inozemnih primitaka. U tom slučaju od poreznog obveznika neće se tražiti dostava dokumentacije i/ili potvrda iz inozemstva.



Međutim, ukoliko Porezna uprava ne raspolaže podacima o uplaćenom porezu u inozemstvu, a porezni obveznik sam ne dostavi potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu, isti mu se ne može uračunati u poreznu obvezu.



12. Što je s mirovinama iz zemalja bivše Jugoslavije?



Ostvarenu inozemnu mirovinu potrebno je prijaviti bez obzira koja je zemlja izvora te mirovine.

Naime, svaka fizička osoba, rezident RH, koja ostvaruje primitke izravno iz ili u inozemstvu, dužna je u propisanom roku iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Inozemni primitak je obvezno prijaviti u RH i kada je u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o činjenici hoće li u RH postojati obveza plaćanja poreza. Pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa.



Iznimno mirovinu iz Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina nije potrebno prijavljivati. S obzirom da se radi o državama s  kojima je na snazi Ugovor prema kojem se ovi primici izuzimaju od oporezivanja u RH, Porezna uprava će na temelju podataka koje je razmijenila s tim državama upisati podatke o ostvarenim dohocima. Takvi podaci ne podliježu primjeni poreznog sustava u RH.



13. Koje dokumente tražite kod procjene čiji sam ja rezident?



Način utvrđivanja rezidentnosti propisan je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Općim poreznim zakonom. Na temelju tih odredbi propisani su Obrazac TI​ i Obrazac TU​ u kojima se kroz postavljena pitanja utvrđuje rezidentnost, a koji su zajedno s detaljnim uputama za popunjavanje dostupni u dijelu Obrasci / Propisani obrasci z​a preuzimanje u PDFu​ / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe​.​



Osoba koja smatra da je rezident druge države, u Poreznu upravu dostavlja potvrdu o rezidentnosti iz te druge države. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ta druga država smatra osobu svojim rezidentom.



14. Hrvatski sam državljanin, trajno sam nastanjen u Austriji, u RH imam kuću u kojoj žive moji roditelji. U RH dođem u posjetu roditeljima i boravim 30-ak dana u godini. Što ja sad moram?



Temeljem navoda iz upita moglo bi se zaključiti kako osoba nije rezident RH. Međutim, ukoliko je osoba iz bilo kojeg razloga u prethodnim godinama bila hrvatski rezident (ili hrvatski porezni obveznik), a nije regulirala svoj status u trenutku trajnog nastanjenja u Austriji  potrebno je da se javi u nadležnu ispostavu Porezne uprave te da popunjavanjem Obrasca​ TI izvrši ispis iz hrvatske rezidentnosti.



Dodatno napominjemo da ukoliko osoba smatra da je sada rezident druge države konkretno Austrije, smatramo potrebitim da dostavi u ispostavu Porezne uprave (prema prije važećem prebivalištu) potvrdu o rezidentnosti iz Austrije. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ga Austrija smatra svojim rezidentom.



15. Strani sam državljanin, u inozemstvu imam firmu (programer sam); u Hrvatskoj imam stalni boravak, nemam nekretninu (namjeravam ju kupiti);  nisam se prijavio u Poreznu upravu, čiji sam ja porezni rezident?



Državljanstvo samo po sebi nema utjecaja na utvrđivanje rezidentnosti, već se za potrebe rezidentnosti uzimaju druge činjenice osobito centar životnih interesa. Stoga u ovom slučaju preporuka je Porezne uprave da se u ispostavu stalnog boravka donese potvrda o rezidentnosti iz te druge države. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ta druga država smatra osobu svojim rezidentom.



16. Studirala sam i živjela na Novom Zelandu ali se zbog pandemije ne mogu fizički vratiti tamo iako su mi i privatni posao i klijenti tamo. Jesam li ja dužna prijaviti inozemni dohodak iako se u Hrvatskoj nisam školovala niti radila?



Temeljem navoda iz upita nije moguće zaključiti čiji je osoba porezni rezident. Potrebno je provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti na nadležnoj ispostavi poreznog obveznika te sukladno tome utvrditi kojoj državi pripada pravo oporezivanja poreznog obveznika.



Napominjemo da je privremena zabrana i ograničenje prelaska granica uslijed pandemije uzrokovane covid – 19 vrijedilo samo nekoliko mjeseci tijekom 2020. godine te da se to razdoblje neće uzimati u obzir prilikom utvrđivanja statusa porezne rezidentnosti. Ukidanjem privremene zabrane i ograničenja prelaska granica uslijed pandemije uzrokovane covid – 19 Porezna uprava će vrijeme provedeno u RH nakon tog datuma uzeti u obzir za utvrđivanje statusa porezne rezidentnosti.



17. Što s onima koji su se školovali „vani“ i primali stipendiju, trebaju li to prijaviti?



Ako je primatelj stipendije za vrijeme studiranja u inozemstvu i dalje rezident RH dužan je prijaviti sve primitke iz inozemstva pa tako i ostvarenu stipendiju. 

Neoporezivi iznosi stipendija kao i porezni tretman oporezivih primitaka po toj osnovi propisan je člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak​. 



18. Moji roditelji primaju mirovinu iz Austrije, koje dokumente treba priložiti, od koje godine i do kada?



Ostvarenu inozemnu mirovinu iz Austrije potrebno je prijaviti kao ostvareni inozemni primitak.



Uz dobrovoljnu prijavu potrebno je priložiti vjerodostojne isprave kojima se u konkretnom slučaju smatra rješenje ili potvrda o mirovini. Iznimno ukoliko se ne raspolaže s navedenom dokumentacijom moguće je priložiti i bankovni izvod računa na koji je izvršena uplata mirovine i dr.



Primitak je potrebno  prijaviti u okviru zastarnih rokova (npr. u dobrovoljnoj prijavi u 2022. godini moguća je prijava primitaka ostvarenih najranije iz 2016. godine).



19. Osobe koje rade za UN putem honorarnih ugovora, u RH primaju plaću od drugog poslodavca. Koji dio moraju prijavljivati, te koji dio je čl. 10 Zakona izuzet iz prijave, te je li uopće?



Ukoliko je osoba službenik (zaposlenik) UN ili UN specijaliziranih agencija ostvareni primici su oslobođeni od oporezivanja.



Međutim, ako osoba nema status službenika, ostvareni primici će bit predmet oporezivanja. Iznimno, ostvareni primitak koji osoba ostvaruje od UN ili UN specijaliziranih agencija može biti izuzet od oporezivanja samo ako te osobe (koji nisu službenici UN ili UN specijaliziranih agencija nego stručnjaci na zadatku za UN ili UN specijalizirane agencije) rad za UN ili UN specijalizirane agencije obavljaju na teritoriju Republike Hrvatske.



Sve navedene primitke (oporezive i neoporezive) potrebno je prijaviti.



20. Veliki broj mladih ljudi na pograničnim područjima koji rade u drugoj državi (Slovenija, Mađarska) dnevni su migranti, prebivalište je u RH, ne posjeduju nekretnine. Što trebaju učiniti?



Za fizičke osobe koje žive u pograničnom području pretpostavka je da su  rezidenti RH te da ostvaruju primitke npr. plaće izravno iz inozemstva (npr. Slovenija, Mađarska). U tim slučajevima  dužni su iste prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu neovisno je li u inozemstvu plaćen porez na te primitke ili su isti izuzeti od oporezivanja u RH.



21. Treba li prijaviti dječji doplatak konačnom korisniku iz Njemačke ili Austrije?



Dječji doplatak je primitak koji se prema HR propisima ne smatra dohotkom, ali ga je potrebno prijaviti. Budući da se analogijom na istovrsni dohodak iz inozemstva primjenjuju isti porezni propisi kao i za tuzemni dohodak, dječji doplatak iz Njemačke ili Austrije je potrebno prijaviti kao neoporezivi primitak.



22. Koji tretman imaju invalidnine i naknade iz inozemstva?



Za primitke iz inozemstva, bez obzira radi li se o primicima od nesamostalnog rada (invalidska mirovina) ili o primicima koji se ne smatraju dohotkom (invalidnina ili odšteta), porezni obveznik je dužan nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO i vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku. Na temelju vjerodostojnih isprava nedvojbeno će se utvrditi radi li se o primitku od nesamostalnog rada koji je oporeziv (invalidska mirovina) ili o primitku koji se ne smatra dohotkom (invalidnina) te ovisno o tome će se provoditi po potrebi daljnji porezni postupci.



23. Stažisti u bolnicama i veliki broj tehničke struke (strojarski, tehnički, kemijski fakulteti), koji su otišli na usavršavanje  ili ih je poslodavac ustupio na usavršavanje, što trebaju odraditi za takvu prijavu?



Ovim osobama prvo je potrebno utvrditi jesu li i nadalje hrvatski rezidenti te sukladno tome utvrditi kojoj državi pripada pravo oporezivanja poreznog obveznika. U tu svrhu sve osobe koje smatraju da više nisu hrvatski rezidenti trebaju u nadležnoj ispostavi Porezne uprave ispuniti Obrazac TI​ te zatražiti ispis iz hrvatske rezidentnosti.



Međutim, ističemo da se najčešće kod usavršavanja radi o kraćem boravku pri čemu je moguće da osobe žele zadržati ili zadržavaju hrvatsku poreznu rezidentnost. Ukoliko se utvrdi zadržavanje hrvatske rezidentnosti potrebno je sve primitke ostvarene u inozemstvu u prethodnim poreznim razdobljima prijaviti u okviru zastarnih rokova putem Dobrovoljne prijave inozemnih primitaka.



24. Mogu li u prijavi samo navesti da sam imao inozemni primitak, a vi mi utvrdite obavezu ukoliko sam je dužan platiti?



Ako se prilikom podnošenja „Dobrovoljne prijave ino primitka“ samo navede „inozemni primitak“ bez navođenja daljnjih podataka, poreznog obveznika će se pozvati da nadopuni obrazac, odnosno podnese novi. Dakle, u nadopuni ili novom obrascu porezni obveznik  minimalno mora prijaviti države izvora primitka i iznose isplaćene na račune. Uvidom u raspoložive podatke Porezna uprava će poreznog obveznika  upoznati s podacima koji su na raspolaganju poreznom tijelu, te ih porezni obveznik može uključiti u dobrovoljnu prijavu. Ako porezni obveznik ne pristane na prijavu navedenih podataka, u odnosu na te primitke iz inozemstva pokrenut će se postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti, gdje će se oporezivati prema podacima koji su zaprimljeni od druge države.



25. Mogu li od naše Porezne uprave tražiti podatke koliko sam imao ostvarenog dohotka u drugoj državi, te koliko je uplaćeni porez koji se tu može uvrstiti u prijavu?



Porezni obveznik može dobiti taj podatak ako podnese „Dobrovoljnu prijavu ino primitka“. U tom slučaju će se usporediti podaci s kojima raspolaže Porezna uprava, te će se za druge primitke pitati poreznog obveznika želi li da mu se uključe u postupak dobrovoljne prijave. Ukoliko ne želi, isti će se oporezivati u postupku po službenoj dužnosti, sa zaračunavanjem kamata od dana kada je porez trebao biti plaćen.



26. Kakva je to razmjena podataka sa drugim državama gdje Porezna uprava na temelju razmjene podataka priznaje ostvareni dohodak, dok u uputi dalje govori, da će obračunati dohodak ostvaren u drugoj zemlji,  a uplaćeni porez neće ukoliko se ne donese potvrda. O čemu se tu radi?



Ako Porezna uprava u službenim evidencijama raspolaže podacima o visini plaćenog poreza u zemlji izvora dohotka koje je zaprimila temeljem razmjene podataka s poreznim tijelima drugih država, porezni obveznik ne mora dostaviti potvrdu o plaćenom porezu. Međutim, ukoliko Porezna uprava ne raspolaže podacima o uplaćenom porezu u inozemstvu, a porezni obveznik sam ne dostavi potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu, isti mu se ne može uračunati.



27. Zašto se odmah ne šalju službeni pozivi ili pozivi kroz sustav e- građani.



Pozivi poreznom obvezniku će se upućivati tijekom postupka po službenoj dužnosti. U fazi postupka po dobrovoljnoj prijavi Porezna uprava također komunicira s poreznim obveznikom i dostavljat će mu informacije o nužnim dopunama dokumentacije i potvrda. Prilikom podnošenja obrasca „Dobrovoljna prijava ino primitka“ preko sustava ePorezna porezni obveznik dostavlja svoju e-mail adresu preko koje će se vršiti komunikacija s poreznim obveznikom.



Cilj ovog poziva građanima je njihovo dobrovoljno sudjelovanje u postupku zbog korištenja pogodnosti tj. oslobađanja od kamata i prekršaja na nepravodobno plaćanje poreza i doprinosa.



28. Mogu li prijaviti primanja starija od 2016 godine? Naime, ostvario sam primanja prije 10 godina, a nisam znao da ista moram prijaviti.



Porezna uprava ne očekuje od poreznih obveznika da prijave starije primitke od onih koje sama ne bi mogla naplatiti, što znači da se u postupku dobrovoljne prijave u 2022. godini prijavljuju primici iz inozemstva ostvareni od 2016. godine nadalje.



29. Možemo li dobrovoljnu prijavu poslati mailom ili na putem vašeg kanala Pišite nam?



„Dobrovoljna prijava ino primitaka“ može se podnijeti putem ePorezne, gdje su navedene i upute o nužnim koracima ili slanjem obrasca „Dobrovoljna prijava ino primitaka“  putem pošte ili dolaskom u Poreznu upravu.



30. Sportaš koji živi i igra u klubu u Njemačkoj, ima ugovor sa klubom na nekoliko godina i klub podmiruje sve obveze, a u Hrvatskoj ne ostvaruje nikakve prihode, mora li podnositi poreznu prijavu u Hrvatskoj?



Ako je taj sportaš hrvatski rezident onda je dužan prijaviti primitke ostvarene iz inozemstva, bez obzira podliježu li ili ne podliježu oporezivanju u RH.



Porezna rezidentnost se utvrđuje u poreznom postupku, popunjavanjem obrasca Obrazac TI​ uz koji prilažete potvrdu o rezidentnosti iz Njemačke. 



31. Primam plaću u Njemačkoj u kojoj se ista i oporezuje. U Njemačkoj sam od domovinskog rata 1999. Imam li obvezu prijave?



Temeljem navoda iz upite ne može se zaključiti je li osoba rezident RH ili ne. Stoga je potrebno provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti tj. utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne. Ukoliko je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.



Iz navedenog bi se dalo zaključiti da bi porezni obveznik bio porezni rezident Njemačke, a ne RH, no potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice u konkretnom slučaju, pogotovo s obzirom na obitelj poreznog obveznika.



Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti nalaze se u dijelu Europski i vanjski poslovi / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe.



32. Cijela obitelj ne živi u Hrvatskoj već u Njemačkoj gdje se uredno plaća porez, privremeno smo odjavljeni na 5 godina. Moramo li predavati prijavu porezna?



Temeljem navoda iz upita može se zaključiti da osoba nije rezident RH. Međutim, potrebno je prethodno provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti tj. utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne odnosno uputiti osobu da ukoliko već to nije napravila da popuni Obrazac TI​ radi ispisa iz hrvatske rezidentnosti. Ponovno podsjećamo da osoba može podnijeti i potvrdu iz njemačke da je njihov rezident iz koje mora biti jasno vidljivo od kada ga Njemačka smatra svojim rezidentom.



Ukoliko je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.