Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se u Škabrnji na današnji dan kad su prije 31 godinu nad stanovnicima toga mjesta, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, mučki zločin počinili pripadnici bivše JNA, srpskih paravojnih postrojba SAO Krajine i dobrovoljačkih skupina iz Srbije i BiH.

Program današnjeg obilježavanja u Škabrnji

07:23

Program današnjeg obilježavanja počinje okupljanjem na zapadnom ulazu u mjesto na početku Ulice 18. studenog 1991. nakon toga od 9,45 do 10,15 sati održat će se komemorativni program, a od 10,15 do 10,45 sati Kolona sjećanja - Hodnja do Spomen - obilježja masovne grobnice. Zatim slijedi program "Poginuli u mislima i srcima" - polaganje vijenca na Spomen obilježju masovne grobnice.

U 11 sati bit će služena sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. U 12 sati počet će Korak po korak - Hodnja do Spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke, a u 12,30 sati polaganje je vijenaca na Središnji križ kod Spomen obilježja, na tom groblju.

Predsjednik Republike Zoran Milanović pridružit će se mimohodu 'Korak po korak', te će položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred Središnjeg križa kod Spomen obilježja na mjesnom groblju.

Pokolj u ravnokotarskome mjestu Škabrnji počinjen je istog dana kad je slomljena herojska obrana Vukovara. Mučki su ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U Domovinskom ratu u Škabrnji je ubijeno 56 civila, a poginulo je i 25 branitelja iz toga mjesta. Nakon rata još je šestero mještana poginulo od minsko-eksplozivnih sredstava.

Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.

Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambara i Ražovljeve glavice, gdje su, uz snažnu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplova, angažirane tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.

Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.

Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorijama, nasilno su izvučeni, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac.

Za zločine u Škabrnji osuđena je samo negdašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava i sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991. Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a nakon uhićenja u Švicarskoj 2001. i izručenja Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora.

Nakon poništenja te odluke, na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina zatvora, a Vrhovni sud smanjio je tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izišla u listopadu 2007.

Uoči obilježavanja 31. godišnjice stradanja, DORH je prošlog tjedna objavio nove podatke o procesuiranju ratnih zločina počinjenih na području Škabrnje i Nadina u studenome 1991. Tako se, među ostalim, podsjeća da je Županijski sud u Splitu 15. srpnja potvrdio optužnice protiv Zorana Tadića, 63-godišnjeg državljanina Srbije i Australije, koji se smatra odgovornim za smrt 30 mještana i 13 branitelja u Ambaru. Kao zapovjednika 2. specijalnog voda Teritorijalne obrane Benkovca, Tadića se optužnicom tereti i da je po naredbi počeo napad na Škabrnju pucnjavom iz tenkova, minobacača i višecjevnih bacača raketa te s naoružanim vojnicima.

Početak suđenja najavljen je za 4. srpnja 2023. na Županijskome sudu u Splitu, gdje će mu se vjerojatno suditi u odsutnosti. Za 3. srpnja 2023. na tom je sudu sazvana i rasprava protiv šestorice državljana Srbije i jednog državljanina BiH, kojima se stavlja na teret da su njima podređene postrojbe i njihovi pripadnici 18. studenoga 1991. u Škabrnji ubili 44 civila, pretežito starije životne dobi. Nakon toga su do 12. ožujka 1992., tijekom privremene okupacije Škabrnje, usmrtili još 21 civila, također pretežno starije životne dobi.