Čarolija polarne svjetlosti iznad Slavonskog Broda

Aurora borealis, odnosno polarna svjetlost, među najljepšim je prizorima koji se mogu vidjeti i fenomen je koji oduvijek fascinira ljude, a večeras je vidljiva i na hrvatskom nebu- od Zagorja pa do Dalmacije, javlja Index.hr.

Zahvaljujući angažmanu našeg čitatelja, došli smo u posjed fotografije neba iznad našeg grada, a koja je snimljena sa  druge strane Save, odnosno iz Bosanskog Broda.

Podsjetimo, polarna svjetlost je svjetlosna pojava koja se javlja u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih svjetlih ploha. Ova prekrasna pojava najčešće se pojavljuje u polarnim krajevima, a njezina učestalost opadanja s povećanjem udaljenosti od magnetskih polova. Zanimljivo je da osim na Zemlji, polarna svjetlost također može biti promatrana na planetima poput Jupitera i Saturna.

Lukovi polarne svjetlosti oblikuju oštro ograničene, zrakaste ili homogene strukture, s najvišim točkama u magnetskom meridijanu. Zavjese polarnih svjetlosti sastoje se od dugih zraka koje se često šire prema smjeru magnetskog polja u obliku lepeze. Ova svjetlost pojavljuje se uglavnom u najsjevernijim krajevima, gdje su magnetske silnice okomite na površinu planeta. Raspršene svijetle plohe sliče osvijetljenim oblacima i ponekad mogu pulsirati, postupno mijenjajući svoj sjaj tijekom nekoliko minuta.

Polarna svjetlost u Zemljinoj atmosferi nastaje kada brze električki nabijene čestice Sunčevog vjetra, putujući brzinama od 300 do 1200 km/s, uđu u Zemljino magnetsko polje. Kako se približavaju magnetskim polovima Zemlje, ove čestice sudaraju se s česticama zraka i potiču ih na emitiranje svjetlosti. To se obično događa na visinama između 90 i 150 kilometara iznad površine Zemlje. Polarna svjetlost posebno blista tijekom razdoblja velike Sunčeve aktivnosti, što uključuje pojavu mnogih Sunčevih pjega i baklji.

Boja polarne svjetlosti varira ovisno o geografskoj širini promatranja. S područja bližih Zemljinim polovima, polarna svjetlost često ima žutozelenu boju, dok s manjih geografskih širina može biti crvene boje. Ova razlika u boji proizlazi iz različitih gustoća zraka na različitim visinama u atmosferi.

foto: Sead Alić