Čak 58% poslovnih subjekata na neki način vara državu

Prema posljednim podacima porezne uprave, čak 58 posto poslovnih subjekata na neki način vara državu. Najčešće to čine neizdavanjem računa, zatim prikazujući nepotpune podatke o poslovnim prostorima, nepolaganjem ostvarenog prometa na žiro-račun i na druge načine. Porezni stručnjaci tvrde i da nije moguće točno utvrditi koliko je novca utajeno te da je riječ samo o procjenama, javlja HRT

Porez se izbjegava plaćati u društvu u kojem poduzetnici misle da porezni sustav nije pravedan, primjećuje nezavisni ekonomski analitičar Predrag Bejaković za HRT.

‘To u Hrvatskoj se smatra kao neki herojski čin, što mislim da nije, jer na taj način onda opterećujemo svoje prijatelje, znalce ili kolege s posla. U cjelini porezna kultura je u Hrvatskoj dosta niska iako ne bih toliko paničario zbog podataka samo od jedne godine. Ako gledamo duže razdoblje primjerice 20-30 godina onda proizlazi da su građani ipak sve više svjesni o važnosti plaćanja poreza te da je na neki način ta porezna kultura ipak kod nas u Hrvatskoj napredovala’, istaknuo je Bejaković.

Sindikalist Krešimir Sever naslušao se priča o neprijavljenom radu i isplatama “na ruke” zbog kojih su oštećeni radnici dobili manju mirovinu. Zauzima se za strože kazne. ‘Ako nema dovoljno nadzora, dovoljno kontrole, ako pri tome kazne nisu dovoljno visoke, nego su destimulativne ne samo za one koji su uhvaćeni nego i za neke druge koji bi mogli biti uhvaćeni u tome, onda ljudi računaju – pa možda neće baš mene’, objasnio je Sever, Nezavisni hrvatski sindikati.

Prema podacima Porezne uprave, u prvih šest mjeseci ove godine (1.1.-30.6.2023.) inspektori su utvrdili nepravilnosti u 58% nadzora. Obavljen je 3481 nadzor i izrečeno kazni u ukupnom iznosu od 944.312 eura. U istom razdoblju lani (1.1.-30.6.2022.) obavljeno je 2986 nadzora, a izrečeno je kazni u ukupnom iznosu od 808.704 eura. Rekordan je to broj nepravilnosti, i to deset godina nakon uvođenja fiskalizacije.

‘Povećanje broja obavljenih nadzora u promatranom razdoblju 2023. godine rezultat je provođenja pojačanih nadzornih aktivnosti radi praćenja primjene načela zaštite potrošača i načela zabrane neopravdanog povećanja cijena’, priopćeno je iz Porezne uprave. Uprava raspolaže tim brojevima na temelju terenskog rada svojih inspektora. No nitko ne zna koliki je, zapravo, udio sive ekonomije u BDP-u. Ekonomisti kažu da je to nemoguće izmjeriti, pa se oslanjamo na procjene – a one se kreću od četiri do 20 milijardi eura.