Vlada premijera Andreja Plenkovića uputila je u javnu raspravu možda i najvažniji zakonski prijedlog o medijima – Zakon o elektroničkim medijima. U pitanju je zakonski prijedlog koji regulira djelovanje ovdašnjih televizija, radijskih postaja i internetskih portala i o čijoj će primjeni ovisiti stupanj medijskih sloboda.
Čini se da bi moglo biti problema, iako u Ministarstvu kulture, koje stoji iza ovog prijedloga, tvrde drugačije. Novi Zakon o elektroničkim medijima “bit će u skladu s modernim razvojem tehnike, načelom slobode medija i potrebom promicanja javnog interesa u obavljanju djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga”, objasnili su u Ministarstvu kulture.
Zakonodavac u uvodu pojašnjava kako na području RH uz HRT danas djeluje 26 televizijskih nakladnika koji emitiraju 29 programa, 138 radijskih nakladnika koji emitiraju 149 programa, dok je broj pružatelja elektroničkih publikacija 276 s 336 elektroničkih publikacija.
Zabrana ksenofobije
Dodaje se kako su zabranjene audio i/ili audiovizualne medijske usluge koje ugrožavaju ustavni poredak i nacionalnu sigurnost te poticanje na antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. “Nasuprot toga, TV, radio i internet trebaju promicati hrvatske kulturne stečevine i promicati međunarodno razumijevanje i osjećaj javnosti za pravdu, braniti demokratske slobode, služiti zaštiti okoliša, boriti se za ravnopravnost žena i muškaraca, promicati razumijevanje za pripadnike nacionalnih manjina”, piše u prijedlogu. No kako odrediti što su “ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih” režima kad tu među ostalim spadaju i nacionalna neovisnost, borba protiv socijalnih razlika, ili besplatno javno zdravstvo?
Međutim, prilično je izvjesno da će brojne reakcije – naročito od strane mainstream medija – izazvati članak 16., koji, osim kriterija istinitosti i korektnosti, propisuje i da: “vijesti moraju biti nepristrane i profesionalno korektne te moraju poticati slobodno oblikovanje mišljenja, mišljenja i komentari moraju biti lako prepoznatljivi kao mišljenje ili komentar te mora biti razvidno čije se mišljenje ili komentar objavljuje. Pružatelji medijskih usluga i elektroničkih publikacija obvezni su promicati nepristranost, poštujući razlike u mišljenjima o političkim ili gospodarskim pitanjima ili u svezi s trenutačnom javnom politikom”, kaže se u prijedlogu. Ukratko, proizlazi da će država određivati kako pojedini medij mora “vjerno prikazivati” određeni događaj, a “različita mišljenja primjereno zastupati”.
102 kazne
Predviđene su i drakonske kazne za one koji će to prekršiti, i to od 100.000 pa do milijun kuna. I to u čak – kako je taksativno predviđeno – 102 slučaja. Posebno su sporne odredbe kada mediji “objave sadržaj u kojem događaji nisu vjerno prikazani, a različiti pristupi i mišljenja nisu primjereno zastupljeni” ili ako “objavi sadržaj u kojem vijesti (…) nisu nepristrane i profesionalno korektne te ne potiču na slobodno oblikovanje mišljenja”. U odgovoru koji nam je Ministarstvo kulture poslalo tvrdi se kako problem – ne postoji.
“Članak 16. uveden je u zakonodavstvo još 1999. godine kada je usvojen Zakon o telekomunikacijama koji je tada uređivao i rad nakladnika radija i televizije i otad se nije mijenjao. Slijedom toga ne razumijemo razlog zbog kojega bi ova odredba, koja načelno postavlja principe, na bilo koji način utjecala na uredničku neovisnost”, kažu u Ministarstvu kulture. Identične kazne slijede i ako mediji “objave sadržaj u kojem mišljenja i komentari nisu lako prepoznatljivi kao takvi te nije razvidno čije se mišljenje ili komentar objavljuje”. Dakle, ako državno regulatorno tijelo, a to je Agencija za elektronske medije, ocijeni da web portal ili televizija nisu nepristrani ili korektno ne predočavaju činjenice, može ih lijepo globiti. Slično je s komentarima i mišljenjima (potpuno je nerazumljivo prema kojim će kriterijima država odrediti kada su “lako prepoznatljivi”), a i tu su kazne takve da bi uništile 90 posto redakcija.
Izvor Priznajem.hr
Foto Ilustracija
Gundinci će sredinu kolovoza obilježiti onako kako se u Slavoniji važni datumi n...
13.08.2026. u 20:00
Na rubu Slavonskog Broda nalazi se gotovo šest hektara prostora koji bi u...
13.08.2026. u 12:30
Veterani Nogometnog kluba Oriolik još su jednom pokazali da njihov angažm...
13.08.2026. u 10:00
Više od 200 mališana već je ovoga ljeta prošlo kroz Brodski...
12.08.2026. u 20:00
Treći je dan policijskog postupanja u Gradskoj upravi Slavonskog Broda, a crna &...
12.08.2026. u 10:00
Nova Gradiška od sutra ponovno postaje jedna od najvećih ljetnih glazbeni...
11.08.2026. u 20:00
Priča o odbojkaškim terenima na Vijušu, koja je započela pitanjima...
11.08.2026. u 17:30
Malo je situacija u kojima se politički i javni život jednog grada tako naglo su...
11.08.2026. u 12:30
Afera Pijesak ni danas ne miruje. Kako neslužbeno doznajemo iz Policijske uprave...
11.08.2026. u 09:55
Od početka 2023. do posljednje evidentirane isplate u lipnju ove godine Grad Sla...
10.08.2026. u 18:30
Nekoliko sati nakon što su policijski službenici stigli u Gradsku upravu...
10.08.2026. u 15:07
Jutrošnji dolazak policijskih službenika u Gradsku upravu Slavonskog Brod...
10.08.2026. u 11:09
Jutros je u zgradu Gradske uprave Slavonskog Broda stiglo nekoliko policijskih s...
10.08.2026. u 09:57
Tko je pomislio da bi sredina kolovoza Brođanima mogla donijeti barem kratki pre...
10.08.2026. u 07:30
Kada smo pisali o “špilšulu” gđe. Kušić (...
09.08.2026. u 20:00
Gotovo 200 ljudi sudjelovalo je u pripremama, očišćene su tri tone ribe i...
08.08.2026. u 13:00