Oko 2030. godine u Hrvatskoj će, ako se nastave negativni trendovi, broj stanovnika pasti ispod četiri milijuna, a broj starijih (65+) dosegnut će čak milijun, što je povećanje od oko 250.000 ljudi u odnosu prema sadašnjosti. U tih milijun starijih, "najstarijih starih" (80+) bit će više od 250.000.
Dio je to uvoda u analizu podataka iz intervjua koji su prikupljeni 2015. godine, u šestom valu studije SHARE, koja je ujedno i dio materijala upućenih sudionicima novog vala istraživanja, koje se provodi u svim zemljama EU-a te u Izraelu. Voditelj projekta SHARE Hrvatska je Šime Smolić, makroekonomist s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a motive i korist od tih istraživanja kratko nam je obrazložio njegov prvi suradnik u tom projektu Ivan Čipin, piše Glas Slavonije.
- Nositelji politika u Hrvatskoj trebali bi biti zainteresirani za izazove koje za sobom donosi demografsko starenje jer će ono promijeniti način na koji danas funkcioniraju zdravstvena, mirovinska i socijalna politika. Politika se treba pripremiti kako odgovoriti na te izazove, a najbolji način pripreme je imanje znanstvenih podataka i istraživanja najveće kvalitete. Ključno je da političari znaju kako se te politike trebaju mijenjati, kako bi se prilagodile i zadovoljile potrebe starije populacije, koja i sama stari. SHARE će nositeljima politika biti kontinuirani monitoring i pomoći im da politike koje implementiraju budu na korist i u skladu s izraženim potrebama starije populacije. Na taj način rade mnoge zemlje u EU-u, a nama je drago što je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava spoznalo da će im uključivanje u ovu najveću europsku i svjetsku studiju o starenju biti od velike koristi. Jedna od prvih mogućih suradnji je na projektu nacionalne mirovine, gdje ćemo preko SHARE podataka moći pratiti njezinu implementaciju i učinke - rekao nam je Čipin, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Kraće školovanje
Analiza podataka iz šestog vala istraživanja pokazala je da od stotinu osoba starijih od 50 godina, 62 su u braku i žive sa supružnikom, a svaka četvrta je udovac ili udovica. Oko šest posto ih nikad nije sklopilo brak (više muškarci). Da muškarci žive kraće od žena pokazuje i podatak da je u toj populaciji samo svaki 12. muškarac udovac, a dvije su od pet žena udovice. Samački život u starijoj dobi znatno je češći među ženama, jer svaka treća živi sama, nego muškarcima, od kojih svaki deseti živi sam. Oko 40 % stanovnika Hrvatske starijih od 75 godina živi samo, kao i svaki četvrti (23 %) pojedinac stariji od 50 godina, piše Glas Slavonije.
Osobe starije od 50 godina u prosjeku imaju malo manje od dvoje žive djece. Najmanje ih imaju Talijani, a najviše Izraelci. U Hrvatskoj svaka peta takva osoba još ima živu majku, a tek svaka 14. živog oca. Muškarci u RH stariji od 50 u prosjeku su se školovali dvije godine dulje od žena iste dobi. Slično je i u ostalim zemljama – žene te dobi imaju manje godina obrazovanja od muškaraca, a jedina je iznimka Švedska. Kad je riječ o udjelima žena i muškaraca s višim i visokim (tercijarnim) obrazovanjem, razlike su još izraženije - u Danskoj i Njemačkoj gotovo 40 % muškaraca starijih od 50 ima fakultetsku diplomu, a u Švedskoj 37 %, odnosno 45 % žena.
Gotovo četiri od pet muškaraca i žena u Hrvatskoj u dobnoj skupini od 70 do 79 godina prima mirovinu iz javnih izvora, a u dobnoj skupini od 50 do 59 godina oko 11 % umirovljenih muškaraca i 16 % žena. Prosječna je dob u kojoj se počinje primati mirovina kod nas bila 58 godina za žene i 60 za muškarce. Najdulji radni staž na trenutnom poslu pak imaju muškarci u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu (oko 27 godina) te žene u Sloveniji, Italiji, Grčkoj i Hrvatskoj (oko 22 godine).
Luksemburg bez premca
Prosječno neto nominalno bogatstvo kućanstva 2015. iznosilo je od 50.000 eura u Poljskoj do 900.000 eura u Luksemburgu. Velike su razlike i u vrijednosti nekretnina koje posjeduju stariji od 50 godina. Ako uzmemo da je prosječna vrijednost nekretnina 100, onda je Hrvatska s indeksom 33 pri dnu, ali iznad Poljske, Češke i Slovenije. Na vrhu su Luksemburg, Švicarska i Švedska. U Hrvatskoj je prosječan nominalni dohodak kojim je raspolagalo kućanstvo starijih od 50 iznosio oko 6100 eura, upola manje nego u Sloveniji (12.300 eura) ili pet puta manje nego u Njemačkoj (29.000 eura). Također, sedam od deset kućanstava ima teškoća u spajanju kraja s krajem s mjesečnim primanjima, a u Njemačkoj i Austriji samo dva od deset.
Oko 40 % ispitanika u RH primilo je nematerijalnu pomoć od člana kućanstva, a troje od deset ispitanika primilo je takvu pomoć od člana obitelji izvan kućanstva, prijatelja ili susjeda. Najčešće su ipak primili pomoć od djece, prijatelje i susjeda. U Hrvatskoj su svaki treći muškarac i gotovo 40 % žena starijih od 50 godina izjavili da ih nedostatak novca često sprječava da rade što bi željeli. Kad govorimo o molitvi, više od jednom na dan moli se jedna od četiri žene te dobi i jedan od 12 muškaraca u Hrvatskoj. Nikad se ne moli 35 % muškaraca i 11 % žena promatrane dobi.
Izvor Glas Slavonije
Autor Igor Bošnjak
