U Hrvatskoj se u posljednjih dvadesetak godina smanjio broj ljudi koji redovito idu na misu u crkvu, značajno se smanjilo povjerenje u nju kao instituciju, dok je osobna religioznost relativno stabilna, pokazalo je istraživanje objavljeno u novom broju časopisa Društvena istraživanja.
Znanstveni rad "Između distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: Religijske promjene u hrvatskom društvu od 1999. do 2018.", u kojem su na reprezentativnom uzorku i osnovi europskog istraživanja vrijednosti provedenoga u Hrvatskoj 1999., 2008. i 2018. analizirali religijske promjene, objavili su Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i Krunoslav Nikodem sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Europsko istraživanje vrijednosti u Hrvatskoj provodi interdisciplinarni tim stručnjaka u okviru projekta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, piše Index.hr.
Zrinščak: Smanjio se broj vjernika koji redovito idu na misu
Napominjući kako su u istraživanju prije svega gledali dvije dimenzije religioznosti - kroz institucionalnu religijsku praksu i ulogu Crkve te osobnu religioznost i što se s njima događalo u zadnjih dvadesetak godina, Zrinščak je za Hinu rekao kako su primijetili značajan i vidljiv pad u crkvenoj religioznosti, dok je osobna religioznost ostala relativno stabilna. Tu nema nekih velikih promjena - u 2018. godini 78,3 posto ispitanika se smatra religioznim osobama, dodao je.
Također, u Hrvatskoj postoji visoka razina konfesionalne i religijske identifikacije jer se više od 80 posto građana identificira s određenom vjerskom zajednicom. Tako u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina nije bilo značajnijih promjena s obzirom na konfesionalnu pripadnost te je u 2018. bilo 80,3 posto deklariranih rimokatolika, 0,9 posto pravoslavaca te 0,2 posto pripadnika islamske vjeroispovijesti.
Zrinščak je rekao i da su rezultati istraživanja pokazali da se smanjio broj osoba koji redovito odlaze na misu, a puno je više onih koji na vjerske obrede idu neredovito ili vrlo rijetko.
Također, značajno se smanjilo povjerenje u Crkvu u smislu daje li ona adekvatne odgovore na moralna pitanja, pitanja obiteljskog i duhovnog života te socijalna pitanja.
"Imamo pad povjerenja u to da Crkva daje adekvatne odgovore na niz pitanja. U tim elementima vidimo distanciranu crkvenost ili skepsu prema ulozi Crkve u društvenom životu u zemlji", kazao je.
24 posto manje nego prije 20 godina
Prema podacima iz istraživanja, s 31,4 posto u 1999. broj redovitih vjernika koji tjedno pohađaju vjerske obrede smanjio se na njih 22,6 posto u 2018.
Smanjio se i udio onih koji vjerske obrede pohađaju najmanje jednom na mjesec, s 21,1 posto 1999. na 12,3 posto 2018.
S 10,4 posto 1999. na 19,6 posto 2018. povećao se broj onih koji uopće ne pohađaju vjerske obrede te se povećao i broj onih koji vjerske obrede pohađaju rijetko.
Promjene su u tom pogledu najuočljivije bile od 1999. do 2008., ali su se blažim intenzitetom nastavile i od 2008. do 2018.
Rezultati istraživanja pokazali su i pad povjerenja u Crkvu pa je tako 1999. u nju povjerenje iskazivalo 62,8 posto ispitanika, 2008. bilo ih je 52,4 posto, a 2018. godine njih 38,4 posto. Broj onih koji nemaju nikakvo povjerenje u Crkvu se povećao s 5,1 posto 1999. na čak 20,8 posto 2018.
Sve manji postotak ispitanika smatra da Crkva adekvatno odgovara na "moralne probleme i potrebe pojedinca", a smanjuje se i postotak onih koji smatraju da Crkva adekvatno odgovara na "duhovne potrebe ljudi".
S druge strane, istraživanje je pokazalo i da od 2008. do 2018. nema većih promjena u smislu percepcije adekvatnih crkvenih odgovora na "probleme obiteljskoga života".
