Stožer: Nuspojave i docjepljivanje, nove mjere na granicama

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1135 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 5300, rečeno je na konferenciji za medije Stožera civilne zaštite. Među njima su 1993 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 193 pacijenta. Preminulo je 26 osoba.
 
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da je pad u prva tri dana ovog tjedna -u odnosu prva tri dana prošlog tjedna je 36,18 posto.

- Prije tjedan dana smo imali 1896 novooboljelih od 9919 testiranih, a tjedan dana prije 1850 novooboljelih od 6322 testiranih. Pad u ovom tjednu, u ova tri dana u odnosu na prošli tjedan je -36,18%. Prilično je izražen silazni trend novooboljelih. 14-dnevna stopa incidencije je 334,4 za Hrvatsku. I dalje najbolju poziciju ima Dubrovačko-neretvanska županija a najvišu ima Međimurska županija (536,7). Stopa incidencija za zemlje EU: na ljestvici je RH na 11. mjestu po 14-dnevnoj incidenciji. U donjoj smo polovici ljestvice sada, a što se tiče stope smrtnosti na milijun stanovnika , tu smo na 20. mjestu od zemalja EU. U RH je do danas cijepljeno 34.553 osobe, od čega je 16.425 iz sustava zdravstva i 15.848 iz sustava domova za starije, a ostalo su žurne službe i civili u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tamo je cijepljeno 3373 osobe ukupno, izvijestio je Capak.

Mjere djeluju

Ministar Vili Beroš je otkrio da mjere djeluju, da građani pokazuju odgovornost i da je broj hospitaliziranih osoba pao ispod brojke 2000, a to se ne pamti još od 22. studenog.
- Raduje svaka promjena na bolje. Dvotjedna stopa je jučer ukazivala na odgovornost građana i učinkovitost mjera. Prvi put nakon 22.11. imamo pad broja hospitaliziranih ispod 2000. Broj preminulih je ispod 30, što je i dalje velika brojka ali manja nego ranijih dana. Uz prisutnu odgovornost građana, ove mjere doista djeluju. Nemojte pomisliti da je sada kraj epidemije, moramo i dalje biti oprezni, međutim, možemo zaključiti da naše balansirane mjere daju rezultate i da je to optimalna pobjednička formula u RH kada je riječ o borbi protiv epidemije. Oprezni moramo biti i dalje, rekao je.

- Što se tiče zatvaranja Arene Zagreb, činjenica je da broj bolesnika iz dana u dan pada, danas ih je 12, morate znati da mi volimo biti pripremni i ako je to moguće nekoliko koraka ispred. Arenu Zagreb upogonili smo mjesec dana prije nego je bila potreba. U ovom trenutku nastojimo stvari držati pod kontrolom, situacija je dobra i moramo sve napraviti da ona ostane takva. Ostanimo i dalje oprezni, poručio je.

Postcovid simptomi

Alemka Markotić je rekla kako jedan dio bolesnika dođe prekasno u bolnicu jer se jave liječnicima kad je već bolest uznapredovala. Upozorila je sve, posebno one s kroničnim bolestima, da se jave liječniku ili u bolnicu čim imaju izraženije simptome.

- Poslije covida se sve više događaju različite posljedice, izašla je jedna studija u Lancetu, to je studija koja je obuhvatila najduže razdoblje i najviše ispitanika. Pratili su oko 1733 bolesnika šest mjeseci. To je najdulje vrijeme praćenja i najveći broj ispitanika. 76 posto bolesnika koji su praćeni šest mjeseci imalo je barem jedan od simptoma koji su utjecali na kvalitetu života. Simptomi su bili nešto češći kod žena. Najčešći simptom koji se pokazao u studiji je izražen umor i slabost mišića, kod 63 posto bolesnika. Iza toga slijedi njih 26 posto koji su imali nesanicu, a iza toga gotovo 23 posto koji su imali psihičke tegobe - depresiju, nervozu, napetost i sl. Kod bolesnika koji su imali teži oblik bolesti, zabilježeno je više simptoma. Ako se gledala funkcija pluća kod značajnog postotka ljudi izmjena plinova nije bila adekvatna kao kod zdravih ljudi, rekla je.

- Vidjelo se i da je značajan pad antitijela u krvi od akutne faze, ali zadržala se značajna razina antitijela i nakon 6 mjeseci. Ipak postoji mogućnost da bi neki od njih mogli biti podložni i reinfekcijama, kazala je Markotić o mogućim kroničnim posljedicama nakon covida.

Nove mjere na granicama

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je Stožer danas donio novu odluku o privremenoj zabrani ograničavanja prelaska preko granice RH.
- Nova odluka je usklađena s preporukama Vijeća o privremenom ograničenju neobaveznih putovanja, posebno iz država u kojima je raširen novi soj virusa. Popis država će donijeti HZJZ, a prema tim putnicima će se primjenjivati posebne epidemiološke mjere. Morat će na ulazu u RH predočiti negativan PCR nalaz uz obaveznu samoizolaciju od 14 dana. To su Velika Britanija i JAR. Samoizolacija se u tih osoba može skratiti na 7 dana ako se o svom trošku testira PCR testom i ako nalaz bude negativan.

- Zbog povećanog dolaska osoba koji putuju zbog volontiranja ili dovoženja humanitarne pomoći, uvedena su posebna pravila. Oni će moći ući u RH temeljem prethodne suglasnosti Stožera, bez testa. Putnici koji ulaze u RH iz trećih zemalja zbog neodgodivih osobnih (sahrana, liječenje i sl.) razloga imat će slične uvjete kao oni iz država članica EU, ali u tom slučaju boravak na području RH će se ograničiti na maksimalno 12 sati,  najavio je Božinović.

Nove nuspojave i docjepljivanje

HRT-ova novinarka Dajana Šošić upitala je jesu li zabilježene nove nuspojave. Capak je rekao da dosad imaju 86 prijava.

- Neke od prijave će se odbaciti da ne mogu biti posljedice cijepljenja. Većina nuspojava su blage, bol na mjestu primjene, temperatura, ali imali smo i ozbiljnih alergijskih reakcija. Pitali ste za specijalizanticu iz Bjelovara koja je imala neurološke tegobe, povjerenstvo je donijelo odluku da se ne radi o posljedici cijepljenja već o reakciji na kortikosteroide koje je primila. Docjepljivanje počinje nakon tri tjedna. Ne mogu se kombinirati različita cjepiva, rekao je Capak.

- U planu cijepljenja smo stavili mogućnost da se organiziraju tako da budu i mobilni timovi i masovna cijepna mjesta, ali sada nema potrebe za tim jer dobivamo male količine cjepiva. Kada dođe AstraZeneca, organizirat ćemo to u sportskim dvoranama i sl., tako da se mogu poštivati epidemiološki uvjeti, dodao je.

Capak je rekao da se broj testiranja smanjio jer su smanjeni zahtjevi.

Beroš o neisplati nagrade dijelu vozača saniteta

- Činjenica je da se od jutros u medijima pojavila informacija o nejednakom plaćanju posebne nagrade pojedinim vozačima u pojedinim Domovima zdravlja. Doista smo ustanovili tu neujednačenu praksu, neki Domovi zdravlja nisu uzeli u obzir odluku Stožera od 23. ožujka. Odluka Vlade je vrlo jasna i svi oni koji rade na pružanju zaštite covid bolesnima moraju dobit nagradu. I sam sam u nekoliko navrata rekao da je koeficijent vozača saniteta iznimno mali, taj problem je nastao davnih godina. Intencija je da povisimo taj koeficijent, poručio je Beroš.

Capak je komentirao i broj umrlih od covida izvan bolnica.
- Mi komuniciramo broj umrlih u bolnicama. One osobe koje su umrle od covida kod kuće, mi ćemo korigirati brojke, a naš sustav podrazumijeva pismenu prijavu smrti. Ponekad se dogodi da tu ima nelogičnosti pa se prijava vraća nazad. Naravno da ćemo pribrojiti sve one za koje prijava o smrti kaže da su umrli od covida. Mortalitetna statistika do 31.10. kaže da je 19 ljudi umrlo od covida izvan bolnica. Pribrojit će se i svi koji su umrli u domovima za starije, kod kuće ili na nekom drugom mjestu. Konačna brojka će biti poznata za nekih mjesec dana, kazao je Capak.

Kako je moguće da inspektori nisu vidjeli gužve?

- Mi smo kao Stožer to vidjeli preko portala i društvenih mreža pa smo s tim u vezi poslali uputu stožerima na lokalnim razinama, da ulože dodatni napor u provjeri pridržavanja mjera. U slučaju kršenja mjera koje ne mogu sami otkloniti mogu se obratiti nama. Nismo dosad dobili povratnu informaciju da im je potrebna pomoć, rekao je Božinović.

Praćenje kontakata

Na pitanje hoće li epidemiolozi opet obavještavati kontakte o samoizolaciji, Capak je rekao da timovi nisu uspijevali kontaktirati sve kontakte, ali da ta strategija nije napuštena.

-  Ponekad to može biti propust epidemiologa, a ponekad kontakti nisu navedeni, rekao je Capak.

Plaća na rate

Beroš je komentirao navode da će neki djelatnici Rebra dobiti plaću na rate. 

- I ta informacija je došla do mene i provjerio sam je. Ćorušić mi tvrdi da neki šefovi odjela nisu njemu donijeli izvršeni rad za prošli mjesec. Zato nekolicini djelatnika nije u potpunosti mogao odrediti plaću. Riječ je o pogrešci pri obračunu plaća, što je u domeni ravnatelja zdravstvene ustanove. Mišljenja smo da svi oni moraju biti plaćeni za svoj rad posebno u ovakvim okolnostima na prvoj crti borbe s ovom ugrozom, zaključio je Beroš.