Nakon što je Izmjene i dopune Programa energetske obnove obiteljskih kuća, na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, donijela Vlada 14. svibnja 2020. godine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je 25. lipnja 2020. godine javni poziv za građane. Time je nastavljen dugo očekivani program energetske obnove obiteljskih kuća.

Sa zaprimanjem prijava Fond službeno započinje 1. rujna 2020. godine.

Cilj programa je potaknuti primjenu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Na taj će se način smanjiti količina potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora odnosno osigurati energetske i financijske uštede te povećati kvaliteta boravka u prostoru. 

Tko se može prijaviti?
Na javni poziv mogu se prijaviti građani čije kuće imaju više od 50% površine namijenjene stanovanju, do 3 stambene jedinice ili kvadraturu do 600m2. Prijavitelji u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je kuća u potpunosti legalna. Mogućnost prijave ovisi i o energetskom razredu pa se tako mogu prijaviti građani kontinentalne Hrvatske za obnovu kuća energetskog razreda D ili niže, odnosno građani primorske Hrvatske čije kuće imaju energetski razred C ili niže.

Novost od ove godine je i način prijave te će se za sredstva biti moguće prijaviti isključivo putem sustava za e-Prijave na javne pozive Fonda. Za prijavu je potrebno pripremiti elektronske verzije (scanove) dokaza o prebivalištu, vlasništvu i zakonitosti građevine, ponudu izvođača, kao i ostalu dokumentaciju koja se navodi u tekstu Javnog poziva.

Detaljni tehnički uvjeti propisani su u samom tekstu Javnog poziva, kao i sadržaj dokumentacije potrebne za prijavu. Prijavu na Javni poziv moguće je izvršiti preko sustava za e-prijavu na javne pozive Fonda (u kojem je prethodno potrebno izraditi korisnički račun)  te ista mora sadržavati:

  • Osnovne podatke o prijavi (ispunjava se online, u sustavu za e-prijavu na javne pozive Fonda)
  • Obostranu presliku osobne iskaznice ili Elektronski zapis o prebivalištu (iz sustava e-Građani) ili Uvjerenje o prebivalištu
  • Zadnji važeći dokaz zakonitosti (legalnosti) obiteljske kuće sukladno Zakonu o gradnji
  • Izjava prijavitelja i Izjava svih ostalih suvlasnika kuće (poveznica)
  • Ako je kuća dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline, potrebno je odobrenje nadležnog tijela državne uprave za zaštitu spomenika kulture i prirode
  • Dokaz vlasništva ili suvlasništva (izvadak iz zemljišne knjige u koji je kao vlasnik nekretnine upisana osoba koja traži obnovu, te nije potrebno da je u isti upisana i obiteljska kuća na kojoj će se provoditi mjere energetske obnove;  ili Potvrda suda, čije su zemljišne knjige uništene ili nedostupne, da su iste uništene ili nedostupne i Posjedovni list područnog ureda za katastar)
  • Ako se razliku brojevi čestica u dokazu zakonitosti i dokazu vlasništva, potrebno je dostaviti Uvjerenje/Potvrdu nadležnog ureda za katastar o istovjetnosti čestica
  • Detaljnu ponudu izvođača radova za provedbu mjera specificiranih u Izvješću o energetskom pregledu, kojima se potvrđuje zadovoljavanje tehničkih uvjeta propisanih u javnom pozivu
  • Fotodokumentaciju postojećeg stanja
  • Izvješće o energetskom pregledu i energetski certifikat (ne stariji od 13. studenog 2012. godine, koji je prihvatljiv ukoliko na kući u razdoblju nakon izdavanja energetskog certifikata nisu primjenjivane mjere energetske obnove; u protivnom je potreban certifikat izdan nakon provedenih mjera)
  • U slučaju ugradnje fotonaponskih sustava, potreban je i Glavni projekt, u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br.112/17,34/18,36/19 i 98/19)

Što se sufinancira?
S do 60% bespovratnih sredstava, građanima će se sufinancira povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora: energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu); zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom te cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE (sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima, sustavi na drvnu sječku/pelete, dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda i fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju).

Maksimalni iznosi sufinanciranja određeni su za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo može dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava.

Za više informacija o Javnom pozivu građani se mogu obratiti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji provodi poziv na adresu e-pošte: obiteljske2020@fzoeu.hr

Nakon što prijave budu obrađene, prijavitelji kojima budu odobrena sredstva od Fonda će dobiti Odluku i Ugovor o sufinanciranju. Korisnici sredstava zatim imaju rok od 24 mjeseca od dana potpisa ugovora za provedbu energetske obnove i dostavu potrebne dokumentacije za isplatu odobrenih sredstava.

Građanima koji su u opasnosti od energetskog siromaštva
obnova se financira u cijelosti
Od ukupnog iznosa od 203 milijuna kuna predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 32 milijuna kuna namijenjeno je za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. Prema socijalnim kriterijima, utvrđenima u Izmjenama programa koje je u svibnju na inicijativu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja usvojila Vlada RH, centri za socijalnu skrb će koordinirati energetske certifikatore kako bi najugroženijim građanima pomogli u prijavi. Predviđene mjere energetske obnove i trošak energetskih certifikatora će tim građanima biti financirane u potpunosti od strane Fonda. 

Za više informacija o ovom dijelu Programa građani se mogu obratiti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na adresu e-pošte: en.siromastvo@fzoeu.hr.

Podsjetimo, obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu.