Jučer je u Banskim dvorima, pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, održana šesta sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Premijer Plenković podsjetio je da su u petak ministri financija država članica Eurogrupe te Danska i predsjednica Europske središnje banke donijeli odluku da se Hrvatsku uključi u europski tečajni mehanizam ERM II.

„To je bio jedan od naših strateških ciljeva, dvije integracije na razini Europske unije“, kazao je premijer Plenković, dodavši da su to schengensko područje i eurozona.

„Ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam ERM II važan je na ekonomskom i financijskom planu, važan je za kreditni rejting, za investicije,za stabilnost naših financija“, nastavio je predsjednik Vlade.

Naglasio je da je Hrvatska ispunila sve obveze koje je imala, a na tome naročito zahvalio i Hrvatskoj narodnoj banci i Državnom zavodu za statistiku, koji su imali „važnu ulogu u ispunjavanju akcijskog plana“.

Paritet između kune i eura 7, 53450 kuna

„Utvrđen je središnji paritet između kune i eura, koji će biti 7, 53450 kuna“, kazao je premijer i dodao da odgovara tečaju od petka, dakle dana donošenja odluke.

Napomenuo je i da se sljedeći koraci odnose na razdoblje u kojem će Hrvatska provesti otprilike tri godine, po procjenama i sukladno iskustvima drugih, a u tom razdoblju mora se voditi računa da ispunimo kriterije iz Maastrichta, odnosno kriterije nominalne konvergencije, a to su stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.

Najavio je da će Vlada i dalje nastaviti provoditi akcijski plan, na području sprečavanja pranja novca, jačanju poslovnog okruženja i općenito investicijske klime, smanjivanju parafiskalnih nameta, te nastojati poboljšati upravljanje u javnom sektoru i jačati pravosuđe, osobito naš zakonski okvir koji se odnosi na stečaj.

Također, pojasnio je premijer, provest će se tzv. Changeover plan odnosno Nacionalni plan zamjene kune eurom, koji definira podatke i odgovornost pojedinih dionika, zaštitu potrošača, pripreme za dvojno iskazivanje cijena i zaštitu potrošača te postupak konverzije kune u euro.
 
"Činjenica da smo u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) treba osigurati da nam agencije za kreditni rejting nastave iskazivati povjerenje", ustvrdio je.
 
Njihova recentna izvješća koja se odnose na Hrvatsku, kazao je Plenković, bili su odraz povjerenja u našu dosadašnju politiku i sposobnost da iz ove krize izađemo dovoljno snažni, konsolidirani i da imamo brzi oporavak na tragu onoga što procjenjuju i druge međunarodne financijske institucije.

Hrvatska je visoko eurizirana zemlja
 
Predsjednik Vlade je spomenuo i uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. swap line, koji je dogovoren s Europskom središnjom bankom. Pojasnio je da zemlje koje su u eurozoni kroz europski standardizacijski mehanizam imaju puno jednostavnije i povoljnije zajmove. "Hrvatska će to moći kada ostvari svoj strateški cilj uvođenja eura", dodao je.
 
Plenković je ponovio da je Hrvatska visoko eurizirana zemlja. Naveo je da štednja u eurima nikad nije pala ispod 66 posto. Kad je riječ o zaduživanju, 47 posto kredita je u kunama s valutnom klauzulom u eurima, a u proteklih osam godina je 54 posto.
 
Što se tiče turizma, noćenja gostiju iz zemalja europodručja čine ukupno 61 posto inozemnih gostiju, dok 57 posto robnog izvoza ide u članice eurozone.
 
Premijer je na kraju istaknuo da će Vlada nastaviti s planom za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Odrađen sjajan posao, slijedi ispunjavanje mastriških kriterija

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je novinare ispred Banskih dvora da je na sjednici vijeća za uvođenje eura bilo riječi o učinjenom u godinu dana koje su prethodile ulasku u ERM II.

Pritom ocjenjuje da su svi skupa odradili sjajan posao, a smatra da su dokaz tome i čestitke praktički svih čelnika europskih institucija koje su nakon petka uslijedile, uz iskazivanje spremnosti na daljnji dijalog i suradnju kako bi se ovaj "važan korak sproveo u djelo", u rokovima koji su u skladu s nekim očekivanjima.

Marić je podsjetio da će Hrvatska u ERM-u II provesti najmanje dvije godine, a nakon toga se očekuje, poglavito po zadovoljavanju kriterija nominalne konvergencije, to jest "mastriških kriterija", i formalno uvođenje eura.

Međutim, to je dovoljno dugo razdoblje da se svi skupa što je moguće bolje pripremimo, da ispunimo te mjere, da pozitivni efekti uvođenja eura budu još pozitivniji i veći, a da se eventualni problemi ili troškovi svedu na najmanju moguću mjeru", izjavio je Marić.

Na pitanje novinara očekuje li zbog okolnosti i određeno ublažavanje pravila za pristupanja eurozoni, Marić je kazao da postoje vrlo mjerljivi i jasni kvantitativni kriteriji, a iskustva Litve i Latvije, koje ih nisu ispunile, pokazuju zašto je njihov boravak u ERM-u II bio najduži.

U razdoblju ispred nas, nema praktički više političke odluke, već se odluka odnosi na ispunjavanje kriterija, pojašnjava Marić, a hoće li doći do korekcije tih kriterija, "o tom potom".

Mastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.

Marić je napomenuo da fiskalna pravila trenutno nisu u prvom planu ni za jednu zemlju članicu, izglasana je njihova privremena suspenzija i odgoda, no i poručuje da će se Hrvatska već iduće godine nastojati vratiti u predviđene fiskalne kriterije, u smislu deficita proračuna unutar tri posto te silazne putanje javnog duga.

Donošenje nacionalnog plana zamjene kune eurom na jesen

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocjenjuje da je Hrvatska u dobrom položaju za nastavak pretkriznih makroekonomskih politika, kada je već ispunjavala kriterije iz Masstrichta.

Kaže i da je, s obzirom na probleme s pandemijom koronavirusa, vrlo dobro da je ulazak u ERM II priveden kraju u predviđenom roku.

"Da posao nije sada doveden do kraja, onda bismo praktički izgubili puno više vremena", rekao je Vujčić.

Ulaskom Hrvatske u ERM II, podsjeća Vujčić, HNB je ušao u proces bliske suradnje s Europskom središnjom bankom (ESB), što znači da od jeseni ove godine Hrvatska de facto postaje članica bankovne unije, odnosno da ESB, zajedno s HNB-om, preuzima nadzor nad hrvatskim bankama.
Hrvatska i Bugarska su prve dvije zemlje koje su ušle u bankovnu uniju i prije ulaska u eurozonu, što znači da će HNB imati predstavnika u središnjem supervizorskom tijelu ESB-a, s istim pravima i obvezama kao i ostale članice eurozone, pojašnjava Vujčić.

Sve to podrazumijeva i ulazak u zajednički sustav sanacije banaka, a bude li u budućnosti potrebna sanacija neke hrvatske banke, ona će se odvijati iz zajedničkog fonda iz Bruxellesa, dodaje guverner.

Za jesen najavljuje donošenje nacionalnog plana zamjene kune eurom, koji će definirati pitanja poput mijenjanja jedne valute drugom, kako će se mijenjati krediti i depoziti, zaštita potrošača od mogućeg neopravdanog povećanja cijena i slično.

Ocjenjuje i da građani već osjećaju pozitivne posljedice samog puta Hrvatske ka ERM-u II, a osjećat će ih još više sada kada je ostvaren ulazak u taj mehanizam.

Pojašnjava da ti procesi predstavljaju dobre vijesti za tržišta, što u konačnici dovodi i do zaduživanja po nižim kamatnim stopama, kako za državu tako i za građane.

"Pa tako i ja, u skladu s tim, obzirom na okolnosti, a između i građani su to na izborima rekli, da je potreban kontinuitet i stabilnost. Smatram da onda i mi, poglavito kao pojedinci, ali i kao tim, na takav zahtjev građana trebamo dati adekvatan odgovor", izjavio je Marić.

Izvor: Vlada/Hina