Hrvatska je došla na korak do uvođenja eura. Članice EU-a koje su ga već uvele i predstavnici Europske središnje banke dali su Hrvatskoj zeleno svjetlo za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu. Time je Hrvatska ispunila i posljednji kriterij za ulazak u eurozonu. 

Po povratku u Hrvatsku premijer Andrej Plenković kazao je na konferenciji za novinare u Vladi da su ministri financija članica eurozone plus Danska i predstavnica ECB-a donijeli odluku da se Hrvatsku uključi u Europski tečajni mehanizam II.

- Vlada je predano s HNB-om radila na ispunjavanju ovoga cilja. Zajedno s nama je primljena i Bugarska. Ona je za ERM II aplicirala godinu dana ranije nego Hrvatska. Mi smo to učinili prošle godine, kazao je.

- Kada je riječ o euroziranosti Hrvatske, onda se može reći da smo po broju stanovnika najmanja država članica EU-a, koja još uvijek nije u eurozoni. Mi smo po određenim parametrima vezani za euro. Štednja u eurima nikada nije pala ispod 66%, a u prosjeku je posljednjih osam godilna iznosila 71%. Kada je riječ o zaduživanju, odnsno kreditima, onda je 47% kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima, a u posljednjih osam godina je prosječno 54%. Kad je riječ o turizmu, onda noćenja gostiju iz zemalja europodručja čine ukupno 61% inozemnih gostiju. Što se tiče robnog izvoza, 57% ukupnog izvoza se ostvaruje s državama s europodručja, izjavio je Plenković.

Utvrđen je središnji paritet između kune i eura, a on će biti 7,53450 kuna za euro, kazao je. Standardne granice fluktuacije su +/- 15%.

- Nakon ulaska u ERM II moramo nastaviti ispunjavati kriterije nominalne konvergencije - stabilnost cijena, proračunski suficit, javni dug u padu, dugoročne kamatne stope su niske. Morat ćemo nastaviti smanjivati javni dug, voditi računa o stabilnosti cijena, tečaja, ne imati proračunski manjak, smanjivati javni dug, rekao je među ostalim.

Izjavio je da su Slovenija, Cipar i Malta najbrže preuzeli euro. Oni su u u ERM-u II bili nešto manje od tri godine, a Litva oko 10 i pol godina. Različita je praksa.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da je provedeno 19 mjera u šest reformskih područja.

- Zadnja mjera ispunjena je u prvoj polovici svibnja, unatoč izazovima koronakrize. Očekuje nas nastavak aktivnosti, uz pet kriterija iz Maastrichta. Hrvatska se obvezala i na neke dodatne mjere koje se tiču nastavka sprečavanja okvira za sprečavanje pranja novca. Prema međunarodnim kriterijima Hrvatska je 11. najniži rizik od pranja novca financiranja terorizma u svijetu. Drugi set mjera je vezan za administrativno, parafiskalno rasterećenje gospodarstva i građana. Tu je i područje koje se tiče stečajnog zakonodavstva te pitanje tzv. trgovačkih podruzeća u državnom vlasništvu. Napravili smo sjajan posao, rekao je.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić smatra da bismo trebali biti zadovoljni što smo napravili posao u predviđenom roku kojega smo si zadali.

- U travnju su većina mislili da nećemo uspjeti i da će to biti najesen ili iduće godine. Ispunili smo rok kako smo planirali, dodaje. 

- Ušli smo u tečajni mehanizam po današnjem tečaju. To znači da tečajna politika i tečaj ostaju isti kao što je bio i do sada. Tečajna politika HNB-a se neće promijeniti. Mi ćemo u slijedećem razdoblju, sve do uvođenja eura, održavati tečaj stabilnim na isti način na koji smo radili i do danas, rekao je Vujčić. 

I prije nego smo ušli u eurozonu, ušli smo u bankovnu uniju, u zajednički sustav nadzora banaka, rekao je Vujčić.

- Pojasnio je i rekao da to znači da HNB imenuje svojeg člana zajedničkog supervizorskog tijela u ECB-u. Osim toga ECB preuzima nadzor nad svim hrvatskim bankama. Ušli smo u zajednički sanacijski mehanizam EU-a, gdje ćemo imati predstavnika i imati ista prava i obveze kao sve druge zemlje i prije ulaska u eurozonu. Ovo sve znači dodatnu kredibilnost na financijskim tržištima, a to znači bolje uvjete financiranja za Hrvatsku, veće povjerenje, niže kamatne stope kako za državu tako i za sve pojedince i poduzeća u Hrvatskoj, a i veće povjerenje investitora. U iduće dvije godine RH treba zadovoljiti nominalne kriterije konvergencije. Isključivo o izvršenju nominalnih kriterija konvergencije ovisi datum kada će RH ući u eurozonu, političkih odluka nema nakon ovoga, dodao je.