DAVOR VLAOVIĆ - „Di se skrila Slavonija“ – Državni proračun 2020.

Državni proračun je dokument u kojem politički pismeni građani mogu pročitati istinu, jer proračun su brojke koje govore što je prioritet države, koja područja gospodarstva država želi jače razvijati, koje socijale skupne građana će imati veću zaštitu i je li demografska obnova samo deklaratorna, bez sredstava za pomoć obiteljima.

Proračun govori kojim je dijelovima Hrvatske Vlada majka , a kojima maćeha. O Državnom proračunu za 2020. u Hrvatskom saboru govorio je saborski zastupnik HSS-a Davor Vlaović koji je kazao da je rast BDP-a minoran u odnosu na rast proračunskih rashoda koji nemaju nikakvih dodirnih točaka s gospodarstvom i otvaranjem novih radnih mjesta, te da nema niti poreznih rasterećenja i da se u takvim uvjetima sankcionira ono malo hrvatske industrije što je ostalo nakon privatizacijske pljačke i korupcijskih afera.

„Rastu prihodi, a najviše rastu porezni prihodi što znači da se porezno rasterećenje nije dogodilo. Porezno opterećenje jako pritišće gospodarstvo koje se ne može razmahati prema investicijama koje bi generirale novo zapošljavanje, bolje plaće i time bolju kvalitetu života.“

Vlaović se narugao Vladinim najavama smanjenja PDV-a rekavši  da laganje biračima nije način kako se dobivaju izbori koji su pred vratima, te dodao da se iz proračuna ne vidi strategija Vlade i putokazi za rješavanje nagomilanih problema. Kritički se osvrnuo na povlačenje sredstava iz europskih fondova, čime se vladajući hvale, jer je taj izvor prihoda rebalansom jako smanjen što ukazuje na neučinkovitost povlačenja sredstava.

„Plan povlačenja EU sredstava za 2020. je opet optimističan, sumnjamo u realizaciju plana jer imamo primjera 2019. kada se taj prihod smanjio za više od 2 milijarde a razlozi su administrativne prirode, mada se broj zaposlenih u administraciji za tu namjenu povećao. Problem su duge i komplicirane procedure. Država mora ne komplicirati, nego pomoći, prije svega našim OPG-ovima da mogu koristiti zajednička europska sredstva, bez toga nema konkurentnosti.“ 

Osvrnuo se na proračunski odnos prema obrazovanju i učiteljima koji štrajkaju rekavši  da se mora više ulagati, ako se želi društvo znanja, u one koji to znanje prenose na mlade kao i ulaganje u školsku infrastrukturu.

„Još uvijek imamo niz područnih škola koje su u derutnom stanju, ima i neizgrađenih, a obećanih sportskih dvorana kao ona u Babinoj Gredi, Dragaliću ili Sikirevcima. Zašto se onda pozicija za investicije u školstvu smanjuje?“ zapitao je Vlaović.

Govori je o problemu zdravstvenog sustava i dugovima bolnica za koje se odgovornost prebacuje županijama koje ih neće moći platiti. Zatražio je da se rebalansom osigurana sredstva za sanaciju dugova  pravedno rasporeda i da dođu do bolnica u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški, čiji se ravnatelji ponašaju racionalno i ne troše prekomjerno, mada nisu u skupini bolnica čiji su dugovi stariji od 300 dana. Pozdravio je povećanje proračuna za zdravstvo.

„Ja i mi iz HSS-a očekivali smo više investicija u zelene politike. Na problem devastacije okoliša moraju nas upozoravati  srednjoškolci, naša djeca. Državni proračun je zaboravio na okoliš i zelene politike. Zbog nerješavanja pitanja otpada prijeti nam i penalizacija“, kazao je.

U raspravi se osvrnuo a neučinkovit državni aparat i glomaznu upravu  u kojoj je zaposleno više od 10% ukupnog hrvatskog stanovništva za razliku od susjednih zemalja gdje u upravi radi do 5%.

„Dokle god mi ne budemo značajnije smanjili državni aparat neće biti niti ušteda niti investiranja u gospodarstvo. Napredni sustavi većinu administrativnih poslova rješavanu kroz e-sustave uprave.“

Posebno mjesto u raspravi Vlaović je dao poljoprivredi za koju se, jedino, ukupni proračun u odnosu na 2019. smanjio. Zaključio je da ako Hrvatska želi konkurentnu poljoprivredu mora u nju i ulagati, tada se neće događati stalni pad svih segmenata poljoprivredne proizvodnje. Zatražio je planiranje sredstava u Proračunu za kontrolu afričke svinjske kuge, koja je naređena mjera i kao takvu država ju mora plaćati.

Rekao je kako projekt Slavonija Baranja i Srijem s 10 mil. kn ne može pokazati rezultate:

„Pitam zašto, zar u Slavoniji nema projekata, zar ne treba Slavoniji Baranji i Srijemu investiranje? Proračunsku poziciju za Slavoniju treba vratiti na 60 mil. kn kakva je u startu bila. To će, možda, biti dostatno za sufinanciranje slavonskih projekata.“

Osjetljivi gospodarski sektor je drvna industrija o čemu je rekao da su planirane potpore s 160 mil. kuna u 2019. pale na samo 1 mil. kuna u proračun za 2020. Zapito se trebali Hrvatskoj drvna industrija koja upošljava preko 50 tisuća radnika i generator je izvoza, a time i prihoda u državni proračun.

Ne kraju je rekao:

„Ne smije se događati da se za Sveučilište Slavonski Brod utroši o kn u 2019. i da se isti , nedostatni iznos od 5 mil. kn prenese u 2020.“, te najavio amandman.