Europa će zabraniti čipse i pržene krumpiriće

Europska komisija s idućom godinom limitirat će maksimalnu dopuštenu količinu akrilamida, kemijskog spoja koji nastaje pri visokim temperaturama, u hrani koja se priprema na temperaturi većoj od 120 stupnjeva, piše Večernji list.

Sinonim su za takve namirnice u prvom redu čips, prženi krumpirići, kruh, keksi i kava.

Ta posljednja informacija, koju je inače objavio njemački Focus, nastavak je višegodišnje rasprave oko akrilamida u hrani, odnosno njegove kancerogenosti i toksičnosti posebice u male djece. Desetljeće prije Europska komisija prihvatila je preporuku Europske agencije za hranu (EFSA) o potrebi nadzora količine akrilamida u namirnicama, što bi trebale raditi i izvještavati sve zemlje EU.

– Dokazi iz studija provedenih na životinjama pokazuju da su akrilamid i njegov metabolit glicidamid su genotoksični i kancerogeni; oni oštećuju DNK i uzrokuju rak. Dokazi da izlaganje akrilamidu kroz hranu uzrokuje rak još je ograničeno i bez zaključka – zaključak je posljednjeg izvještaja EFSA-e na temelju prikupljenih analiza namirnica iz zemalja EU. Prema informacijama njemačkog magazina, posljednji podaci su, čini se, dovoljno uvjerljivi i za štetnost akrilamida koji konzumiramo hranom, zbog čega se i najavljuje konkretniji postupci u ograničavanju maksimalnih količina.

Kumulativne posljedice

Budući da je riječ o spoju koji je prisutan u nizu namirnica, štoviše u onima koje su popularne i često se konzumiraju, to je veća briga za javno zdravlje.

Posebice jer je riječ o hrani koja je na jelovniku onih najmanjih, koji su izloženiji štetnom utjecaju akrilamida zbog svoje dobi te manje tjelesne mase od odraslih potrošača rizične prehrane. Tako su i u nas već povučene upravo zbog pretjerane količine akrilamida pojedine pahuljice i baby keksi.

Focus prenosi izjavu Petera Liese iz CDU-a da je akrilamid pravi zdravstveni problem veći od glifosata, to više što je prisutan u velikoj broju namirnica koje jedu mladi ljudi. Ne znači ovakav potez ujedno “nestanak” popularnih namirnica jer već, kako objašnjava dijetetičarka i nutricionistica Olja Martinić, postoji posebna tehnologija proizvodnje koja eliminira stvaranje akrilamida, odnosno proizvodi te namirnice na nižim temperaturama.

Djeca jesu ugroženija, ističe stručnjakinja za hranu, ponajprije zbog svoje manje tjelesne mase, no akrilamid nije spoj koji će nam jednokratnom konzumacijom izazvati neku reakciju ili nuspojave.

– Kad je riječ o hrani, sve osim toksina, nema brzu reakciju. Sve su posljedice loše prehrane kumulativna šteta, što znači da će se s vremenom ponavljanjem loše navike nešto dogoditi. Postoji posebna tehnologija i uređaji, čak i za kućanski program, koji mijenjaju dosadašnju proizvodnju i uz pomoć kojih je moguće napraviti i čips i krumpiriće posve bez ulja i prženja. No, ljudi teško prihvaćaju drukčiji okus. Ovdje se radi o zaštiti potrošača jer potrošač ima pravo znati što konzumira i odlučiti hoće li to unijeti u organizam ili neće – objašnjava Martinić.

Industrija na mukama

Uostalom, redom je riječ o namirnicama koje i inače nisu preporučljive za svakodnevnu konzumaciju i o kojoj se ionako raspravlja.

Tako su čips ili pomfrit problematični ne samo zbog načina pripreme nego i zbog velikih količina soli. A ako se pripreme zdravom tehnologijom, ostaju bez takozvanog umami okusa, to je dokazana reakcija u smislu zadovoljstva koje organizam osjeća dok se jedu takve namirnice. Čipsu i prženim krumpirićima umami okus, kaže nutricionistica Martinić, daju masti i ulje, to su namirnice odgovorne za sreću koju potrošač osjeća dok jede te proizvode.

Industrija će se očito morati okrenuti novom načinu proizvodnje ili će pak cijela priča završiti kompromisom i informiranjem potrošača koji će odlučiti hoće li konzumirati ili neće ove namirnice.