Populacija Hrvatske značajno se smanjuje, sve je manje rođenih, a više umrlih, sve kasnije se stupa u brak, i nikad nije bilo više odseljenih iz Hrvatske.

Ovo su neki od alarmantnih podataka koje je u analizi demografskih trendova ponovno izdvojio Državni zavod za statistiku (DZS) nakon objave konačnih podataka za 2017. godinu, javlja Net.hr.

Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske.

U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika i iznosio je 4,1 milijun stanovnika.

Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća.

Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma. Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina što znači da se za rađane prvog djeteta žene sada odlučuju u dobi od gotovo 29 godina. U EU također raste prosječna dob majke pri prvom porodu i po zadnjim podacima ona iznosi 30,6 godina. Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.

Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem.

Također, određeni dio mladih živi u izvanbračnim zajednicama.

Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine.

U 2017. razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je manje za 11,0% u odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014., prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine poslije više od 7 tisuća brakova. Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.

Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10 tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva Hrvatskoj, njih 47,4 tisuće.

Saldo migracije stanovništva RH s inozemstvom negativan je u cijelome promatranom razdoblju od 2011. na ovamo, te je u 2017. iznosio – 31.799.

U navedenom razdoblju najviše se stanovnika Hrvatske odselilo u Njemačku, a tako je ostalo i tijekom 2017.

U 2016. najveću stopu emigracije (odseljeni na 1000 stanovnika) imale su Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanju Krapinsko-zagorska županija (4,9).