Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu. Najviše je stradalih u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama svijeta. Utapanje je među deset vodećih uzroka smrti u djece i mladih, te je, s oko stotinu umrlih osoba godišnje u zadnjem petogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj treći ili četvrti uzrok smrtnosti od nenamjernih ozljeda iza padova, prometnih nesreća i otrovanja.


Povećanom riziku od utapanja izložene su sljedeće skupine:
Mala djeca, neplivači, osobe muškog spola, osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, osobe koje su konzumirale alkohol te osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima.


Preporuke za povećanje sigurnosti u vodi:
Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u plićaku te plastičnim bazenima. Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, koji trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Potreban je nadzor i nad djecom koja su završila obuku plivanja, te im pomagati u svaldavanju i usavršavanju plivanja.  Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova. Važno je pridržavati se mjera sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela. Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju. Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.