Jučer oko 12,15 sati u konferencijskoj sali Policijske uprave brodsko-posavske u Mažuranićevoj 9. održana je tematska konferencija za medije. Na temu „Biciklisti u prometu i promet u kružnom toku“ govorio je voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa Franjo Galić.

Ovom temom se željelo potaći sve sudionike u prometu na veći oprez u prometu kada se radi o biciklistima kao jednoj od najranjivijih sudionika u prometu te kako se ponašati u prometu na raskrižjima, posebno kružnim tokovima. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća, posebno onih u kojima sudjeluju biciklisti i općenito bolje sigurnosti u prometu za sve sudionike.

Zašto kruži tok?

Raskrižja su nedvojbeno mjesta koja se po opasnosti ističu kako po broju prometnih nesreća, tako i po posljedicama koje u tim nesrećama nastupaju. Riječ je dijelu ceste gdje se pojavljuje veliki broj mjesta na kojima može doći do neželjenih kontakata sudionika u prometu tzv. kolizionih točaka. Ako se ovo kombinira s brzinama, koje su na nereguliranim raskrižjima ili na raskrižjima na kojim je jedna ulica s prednošću prolaska često neprilagođene ili čak nedozvoljene, dolazi do teških prometnih nesreća.
Ovaj problem se samo djelomično može riješiti postavljanjem svjetlosne prometne signalizacije – semafora. Naime nepoštivanje znaka kao krajnja situacija ili samo „hvatanje zelenog svjetla“ često uzrokuju prometne nesreće s vrlo teškim posljedicama.
Drugačiji pristup i daleko efikasnije rješenje, naravno uz pravilno korištenje, daju kružni tokovi. Ni ovo rješenje nije idealno, ali za neka frekventna križanja ili križanja s više izlaza kružni tokovi su se pokazali kao bolja rješenje takvih prometnih situacija. Praktično se smanjuje broj mogućih kolizionih točaka, smanjuju se prilazne brzine i kao krajnji rezultat – manji je ukupni broj prometnih nesreća, pogotovo teških prometnih nesreća s najtežim posljedicama.

Pravila prometovanja u kružnom toku:
1. Promet se odvija u kružnom smjeru, obrnuto od kretanja kazaljke na satu – sukladno prometnom znaku „Kružni tok prometa“ (B62).
2. Na svim kružnim tokovima u Slavonskom Brodu, vozila koja se nalaze u kružnom toku imaju prednost prolaska.
3. U kružni tok se ulazi bez pokazivača smjera.
4. U kružnom toku se ne koristi lijevi pokazivač smjera.
5. Prije izlaska iz kružnog toka obavezno morate desnim pokazivačem smjera obavijestiti druge sudionike o namjeri izlaska. To je važno kako onom tko vaš prolazak čeka da bi se uključio, tako i onom iza vas koji ima namjeru skrenuti i očekuje vaš brži odlazak.
6. Zabranjeno je i zaustavljanje i parkiranje i u kružnom toku i u zoni kružnog toka.

Korisni savjeti:
- razmišljajte unaprijed o mjestu izlaska, da bi na vrijeme desnim pokazivačem smjera obavijestili druge sudionike o tome.
- nemojte koristiti desni pokazivač odmah nakon ulaska u kružni tok, nego samo prije izlaza koji ćete koristiti
- prilagodite brzinu kretanja i budite svjesni brzine dugih sudionika, vrijeme koje vam je na raspolaganju za uključivanje u kružni tok duže je od onog u klasičnom raskrižjima, jer je brzina vozila u toku daleko manja. Budite svjesni da na ulasku u kružni tok imate prometni znak „raskrižje s cestom s prednošću prolaska“ i tu zaustavljanje nije obavezno ukoliko nema vozila koje ste dužni propustiti. Svako vaše bezrazložno zaustavljanje uzrokuje zastoj nekoliko vozila iza vas i daleko manju protočnost. Isto tak u kružnom toku nema zaustavljanja da bi se propustilo uključivanje drugih sudionika.
- ako iz bilo kojeg razloga niste skrenuli u namjeravanom pravcu, nikako nemojte zaustavljati vozilo i vraćati se natrag, ili pokušavati skrenuti smjerom koji nije tome namijenjen. Jednostavno obiđite jedan krug i skrenite iz drugog pokušaja.
Kružni tok ne uzrokuje veću brzinu prometa, nego upravo obrnuto smanjuje brzine, ali uz pravilno korištenje rezultira daleko veću frekvenciju prometa, čime konstantnim odvijanjem prometa omogućava daleko veću protočnost.

BICIKLISTIČKI PROMET
Biciklistički promet nakon nekoliko desetljeća ponovo postaje sve prisutniji i biciklisti su sve češći sudionici u cestovnom prometu. Biciklistički promet i korištenje bicikala trenutno nije niti približno zakonski normirano kao promet motornih vozila. Pri tome se misli na tehničke preglede bicikala, na njihovu registriranost, na uvjete upravljanja biciklom, ali i na infrastrukturu koja prati ovakav rast biciklističkog prometa.
Osnovna činjenica je da je biciklista vrlo ranjiv sudionik. Kao primjer možemo navesti da je u 2015. godini, do 25. svibnja u prometnim nesrećama sudjelovalo ukupno 29 biciklista od kojih je samo njih 5 ili 17,3% ostalo neozlijeđeno. Kada uzmemo u obzir podatak da je od 874 sudionika koliko ih je ukupno sudjelovalo u prometnim nesrećama u istom razdoblju, njih 658 ili 75,3% ostalo neozlijeđeno, zorno vidimo koliko je biciklista ranjiv.
Od ovih 29 biciklista njih 6 je bilo starosti do 20 godina, 7 od 20 do 40 godina, 7 40 do 60 godina, a čak 9 preko 60 godina. Nažalost u populaciji biciklista preko 60 godina starosti niti jedna osoba nije prošla neozlijeđeno. Jedna osoba je smrtno stradala, 4 su teško ozlijeđene, a 4 lako ozlijeđene.
Razlozi stradavanja su razni, odnosno kako greške vozača drugih vozila tako i greške samih biciklista, korištenje tehnički neispravnih (neosvijetljenih) bicikala, ali svakako jedan od glavnih razloga njihovog stradavanja je i njihova nedovoljna uočljivost u prometu, posebice u navedenim dijelovima dana – sumrak, noć i svitanje.

Iz ovog što je navedeno jasno je da moramo učiniti sve u podizanju kvalitete svih faktora koji utječu na stanje sigurnosti biciklističkog cestovnog prometa. Možda se najviše može učiniti osobnim doprinosom svakog sudionika u cestovnom prometu.
Evo nekih pravila kojih se biciklisti moraju pridržavati:
- Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjenje vidljivosti, na biciklu mora bit upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

- Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom.
- Vozači bicikla mlađi od 16 godina, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi zaštitnu kacigu.
- Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina, a djeca s navršenih 9 godina samo ako su u školi osposobljeni za upravljanje biciklom i za to imaju potvrdu smiju samostalno upravljati biciklom na cesti ili u pratnji osobe koja je navršila 16 godina.
- Biciklom se obavezno treba kretati biciklističkim stazama, pješačko-biciklističkim stazama i biciklističkim trakama; ukoliko se biciklist kreće prometnicom bez staza ili traka za kretanje biciklista, potrebno se kretati uz desni rub kolnika u pravcu kretanja.

- Kolnik se može prijeći na biciklu jedino na obilježenom biciklističkom prijelazu uz uvjet da se prethodno provjeri da li je to sigurno.

- Nikada se ne smije na obilježenom pješačkom prijelazu prilikom prelaska kolnika voziti na biciklu.

- U grupi je uvijek potrebno voziti bicikl jedan iza drugoga, u koloni; ruke moraju uvijek biti na upravljaču bicikla i ne smije se pridržavati za drugog biciklistu ili neko drugo vozilo jer to doprinosi padovima i prometnim nesrećama.

- Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istovremeno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.
- Prilikom skretanja potrebno se pogledom iza lijevog odnosno desnog ramena uvjeriti da li se može slobodno skrenuti lijevo odnosno desno; prije samog skretanja potrebno je dati znak lijevom ili desnom rukom ostalim sudionicima u prometu o namjeri skretanja.

- Kod skretanja ulijevo prvo se potrebno prestrojiti uz središnju liniju, ponovno provjeriti da li se sigurno može izvršiti radnja, prateći zamišljeni luk koji povezuje središnju liniju prometnice na kojoj se biciklist nalazi s desnim rubom prometnice kojom želi nastaviti kretanje, te nakon toga skrenuti u bočnu ulicu.

Osnovni prometni znaci koji svaki biciklist mora znati

Osim ovih pravila koji se odnose isključivo na bicikliste, biciklisti su se dužni pridržavati i svih drugih pravila kao i svi drugi sudionici u prometu. Tu se prije svega misli na prekršaje koji su česti. Vožnja u zabranjenom smjeru, vožnja pod utjecajem alkohola i tehnička neispravnost, nepropisna i neoprezna vožnja obilježenim pješačkim prijelazom, prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja jednosmjernim prometnicama i slično.
Na području naše županije su na više mjesta izgrađene biciklističke staze ili biciklističke trake. Poradi razloga koji su najčešće financijske prirode ali i razloga fizičke prirode, kao što je širina postojećih prometnice, te staze su građene parcijalno, ali kao cjeloviti dijelovi budućeg ukupnog uređenja prometa. Svaka od ovih prometnica omogućava prelaženje dijelova grada ili naselja dalekoj sigurnije nego što je to bilo dosad. Pri tome se biciklisti moraju pridržavati prometnih znakova koji su postavljeni, prije svega onih koji im ukazuju na činjenicu da nemaju uvijek prednost prolaska prilikom prelaska ulice.
U svakom slučaju gdje su staze izgrađene, moraju se koristiti i to onako kako je to predviđeno. U svakom slučaju nekorištenje, ali i krivo korištenje se ne može tolerirati, te će se u cilju izbjegavanja neželjenih posljedica prema počiniteljima prekršaja primjenjivati zakonom predviđene sankcije.

Izvor: Policijska uprava brodsko-posavska