Većina građana Hrvatske protiv je prijedloga MOST-a o smanjivanju broja županija, pokazalo je najnovije istraživanje koje je provela Hrvatska zajednica županija. Više od 750 građana Hrvatske u dobi od 18 do 65 godina sudjelovalo je u istraživanju, a rezultati su pokazali kako gotovo 90 posto njih smatra kako smanjivanje broja županija ne bi trebala biti prva mjera za uštedu na državnoj razini i racionalizaciju državnog proračuna. Njih 73 posto smatra da bi županije, gradovi i općine znatno bolje odredile prioritete za usmjeravanje i ulaganje novca središnje vlasti. Gotovo 50 posto ispitanika misli da bi ukidanje županija dovelo do daljnje centralizacije odlučivanja jer bi se odluke donosile u velikim gradovima ili na državnoj razini. Također, polovica njih slaže se s tvrdnjom da su županije dio lokalnog identiteta. Više od pola (njih 53 posto) ne slaže se s tim da se njihova županija spoji s nekom drugom županijom ili regionalnim centrom.

Ovim se istraživanjem, kako je rečeno, Hrvatska zajednica županija aktivno uključila u raspravu oko najavljene buduće reforme lokalne i regionalne samouprave. „Uvođenje regija samo bi podijelilo Hrvatsku, smatra predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko kninski župan Goran Pauk (HDZ).

„Prihvaćamo težak trenutak Hrvatske i ne bježimo od reforme, niti javne niti lokalne niti regionalne samouprave i uprave, no želimo biti aktivni sudionik reformi što do sada nismo bili. Jedinstven je stav Hrvatske zajednice županija da je središnja razina vlasti u Hrvatskoj najkvalitetnije riješena sa županijama kao regijama te da nam uz županije kao regije ne treba nova regionalna podjela. Smatramo da su županije funkcionalna cjelina koja je povijesno, prirodno, geografski vezano područje usmjereno jedno na drugo', rekao je Pauk.

Župan Brodsko posavske županije Danijel Marušić (HDZ) također je mišljenja kako neka nova podjela Hrvatske na regije ne bi bila dobra za Hrvatsku „To su izjave koje neutemeljene i neozbiljne, jer nije provedena dubinska analiza. Ne govore samo brojke u prilog razvoju neke sredine, puno je tu stvari. Cijela Europa zasniva se na decentralizaciji država na lokalne i regionalne sredine i to je nešto o čemu posebno vodi računa Odbor regija zemalja članica EU kojega sam član. Tu su i fondovi EU koji se baziraju na potpore lokalnim i regionalnim sredinama. Ako bi se smanjio broj županija, opet bi se država centralizirala. Ne bih volio da se po određene odluke ide samo u Zagreb ili u najveće gradove. Naprotiv, trebalo bi pojačavati lokalne sredine, općine, gradovi“, kaže Marušić. Trebalo bi, dodaje,usporediti realno i broj zaposlenih u jedinicama regionalne uprave (županijama) s daleko većim brojem zaposlenih u uredima državne uprave u svim županijama, pa samo na osnovi toga sagledati gdje bi zaista trebalo raditi reforme ili redukcije.
„Daleko bolje bi bilo da ured državne uprave i županijske uprave zapravo bude jedno tijelo, kako je to i prije bilo i da ustvari država spušta novce na razinu odlučivanja Županijama. Znači, ključ je u decentralizaciji financijskih sredstava i odlučivanja o njihovom rošenju sukladno stvarnim potrebama u nekoj lokalnoj sredini, a ne po procjeni u Zagrebu.“ rekao je Marušić, i odbacio svaku sumnju da se radi o borbi za opstanak fotelja županijskih dužnosnika.
Zanimljivo, po ovom pitanju slažu se i HDZ i SDP. Tako i SDP-ov Željko Kolar, krapinsko zagorski župan smatra kako su županije puno transparentnije i od gradova i od općina.

Nakon više od dvadeset godina, kaže, potrebno je napraviti inventuru koja će pokazati s koliko su sredstava županije raspolagale i što su sve s tim uspjele ostvariti. 'Županije su unatoč trima provedenim poreznim reformama s kojima su izgubile izvorne prihode dokazale da su učinkovite u izvršavanju svojih zadaća, transparentne u svom poslovanju i otvorene za suradnju do kvalitetne reforme', poručio je Kolar.

Ni većina gradonačelnika gradova sjedišta županija ne podržava prijedlog smanjivanja broja županija. Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara kazao je kako će se sigurno boriti da to bude drugačije uređeno. „Mislim da je dosta toga da pojedini dijelovi Hrvatske nezasluženo dobivaju nešto što ne trebaju. Primjerice, grad Varaždin je 60 kilometara od Zagreba i po nekim novim prijedlozima regionalizacije ostao bi zasebna županija. Istodobno, Slavonija koja ima više od 800 tisuća stanovnika bila bi jedna županija. Mislim da to nije pravedno rješenje, a ako do toga i dođe, što sumnjam, u za nas najboljem slučaju Slavoniju bi trebale čini dvije županije, osječka i slavonskobrodska“, smatra gradonačelnik Duspara.

Ivica Vlašić/Poslovni portal