U povodu obilježavanja Svjetskog dana hrane, 16. listopada, izvjestiteljica Europskog parlamenta za bacanje i sigurnost hrane Biljana Borzan upozorila je da se, prema službenim procjenama, u Hrvatskoj dnevno baci više od tisuću tona hrane ili preko 400 tisuća tona godišnje.

„U isto vrijeme, police socijalnih samoposluga su prazne, a prema službenim statistikama, 20 posto populacije je u riziku od siromaštva. Čak četvrtina građana si ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan! Ako ministar Tolušić traži bitke vrijedne vođenja, ova mu je ispod nosa budući da je njegovo ministarstvo odgovorno za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane. Prošlo je dvije godine od ukidanja PDV-a na donacije i donošenja pravilnika, no značajnog pomaka nema,“ upozorila je Borzan.

Europski parlament je proljetos gotovo jednoglasno podržao izvještaj zastupnice Borzan u kojem se predlažu mjere za smanjenje bacanja hrane u cijeloj EU. Između ostalog, u njemu stoji da bi svaka država članica do 2030. količine bačene hrane trebala smanjiti za 50 posto.

Jedna od mjera koju je Borzan predložila je korištenje Europskog fonda za najpotrebitije (FEAD).

„Humanitarne udruge ističu da van Zagreba često nemaju načina za prevesti i zaprimiti donacije. Izvještaj traži od lokalnih i državne vlasti da financiraju infrastrukturu za primanje, transport, skladištenje i distribuciju donacija tamo gdje ne postoji. Nedostaje kamiona, skladišta, hladnjača, zato donacije nisu ravnomjerno raspodijeljene. Radi se o možda i najvećoj prepreci povećanju doniranja, a naša država u tu svrhu uopće nije koristila Fond europske pomoći za najpotrebitije, kazala je Borzan.

Predstavnici trgovačkih lanca u Hrvatskoj se žale da pravilnik o doniranju nameće previše birokratiziranu proceduru koja odvraća od doniranja. Ističu kako je problem i propis da se hrana smije donirati do sedam dana prije isteka datuma minimalne trajnosti, dakle “najbolje upotrijebiti do”. U praksi, njihov interes je tu hranu nastojati prodati do zadnjeg trenutka.

„Vlada može poticati doniranje kroz porezne olakšice. U Francuskoj se 60% neto vrijednosti donirane hrane može odbiti od poreza na dobit, u Španjolskoj 35%. Nadalje, marketinška privlačnost doniranja u Hrvatskoj nije dovoljno iskorištena. Banke hrane u Španjolskoj i Bugarskoj organiziraju godišnje dodjele priznanja tvrtkama koje se ističu doniranjem. Nagrađene tvrtke od tog imaju koristi jer ih kupci prepoznaju po društveno odgovornom poslovanju,“ izjavila je Borzan.

Izvor: EU parlament