Hrvatski sabor počeo je aktualnim prijepodnevom novu sjednicu koja će potrajati do sredine srpnja, ustavnog roka za redovno zasjedanje. Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili su na 38 pitanja saborskih zastupnica i zastupnika.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je u odgovoru na pitanje zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj da je novi Zakon o strancima pokazao svoju opravdanost, temeljem njega već je riješeno 15 tisuća zahtjeva.

Ministar ne spori postojanje određenih problema, no naglasio je da su u izradu zakona bili uključeni svi zainteresirani subjekti, te je izrazio uvjerenje da će se rješenje naći i za svaki problem u provedbi.

Podsjetio je pritom da je zakonom napušten model  godišnjih kvota dozvola za strance koji je bio rigidan, a uveden test tržišta rada, cijeli  postupak mora biti dovršen u roku 30 dana.

„Upravno vijeće HZZ-a donijelo je listu deficitarnih zanimanja, poput zidara, mesara, tesara i ako je neko zanimanje s te liste ne treba ni raditi test tržišta, a cijeli postupak onda mora biti dovršen u roku 15 dana“, rekao je Božinović.

O Hrvatskoj se već govori kao o zemlji poželjnoj digitalnim nomadima

Zastupnicu Draganu Jeckov zanimalo je razmišlja li se o produljenju roka od dvije godine za podnošenje zahtjeva za dobivanje hrvatskog državljanstva, koji istječe koncem ove godine, a s obzirom na to da su na taj proces utjecali korona i potresi.

Božinović je kazao da u Zakonu o hrvatskom državljanstvu postoje dvije odredbe koje imaju privremenu primjenu od dvije godine. Jedna je priznavanje državljanstva osobama rođenim nakon 8. 10. 1991., a starije su od 21 godine, ako im je u trenutku rođenja jedan od roditelja bio hrvatski državljanin, oni trebaju podnijeti zahtjev.

„Taj posao ide, do sada je nešto više od 1.700 osoba podnijelo zahtjev, riješeno ih je oko 500“, rekao je i naveo da je u drugoj kategoriji, od 200 zahtjeva, riješeno oko sto. Ta se kategorija odnosi na osobe rođene između 8. listopada 1977. i 1991. kojima su u trenutku rođenja oba roditelja bili hrvatski državljani.

Božinović ističe i kako, bez obzira na koronu i ograničenja putovanja postupak nije bio zaustavljen ni u jednom trenutku.

 „No, moramo uvažiti situaciju, u MUP-u razgovaramo da ćemo pričekati do ljeta da vidimo jesmo li i u kolikom zaostatku. Ako utvrdimo da jesmo, učinit ćemo što treba“, najavio je.

Odgovarajući zastupniku Josipu Šariću, izdvojio je pozitivne učinke zakonskog uređenja pozicije digitalnih nomada.

„O Hrvatskoj se već govori kao primjeru zemlje koja je poželjna za digitalne nomade, uz Estoniju jedni smo eksplicitno se otvorili za taj prostor, Vlada je prepoznala činjenicu da postoji skupina koja se u svijetu procjenjuje na 5 milijuna ljudi“, kazao je Božinović.

Hrvatska dosad naručila 8,85 milijuna doza cjepiva

Zastupnik Ante Prkačin pitao je hoće li se revidirati ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

„Koliko mi je poznato, Vi ste prvi koji poteže to pitanje, u zadnjih 10 godina nisam čuo da netko dovodi u pitanje taj sporazum“, odgovorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

„Ne vidim argument, no iz radoznalosti ću ga pogledati, vidjeti je li u njemu što sporno, u 18 godina nitko se nije toga sjetio do vas danas“, rekao je premijer zastupniku.

Plenković je najavio je da će u sljedećih nekoliko tjedana biti isplaćen covid dodatak umirovljenicima.

„Razgovaramo sa strankama umirovljenika, svjesni teškog položaja naših najstarijih sugrađana. Ministar Aladrović će, u dogovoru sa mnom i ministrom financija, iznaći sredstva za covid dodatak, osobito onima koji imaju najniže mirovine i on će biti isplaćen u sljedećih nekoliko tjedna“, odgovorio je premijer zastupnici Barbari Antolić Vupora.

Zastupnik Peđa Grbin pitao je što će se poduzeti kako bi se popravilo stanje s dostavom lijekova bolnicama i cijepljenjem.

Premijer Plenković odgovorio je u vezi cijepljenja da je Hrvatska dosad naručila 8,85 milijuna doza cjepiva, a dosad je isporučeno 664 500 doza. Do kraja se pak travnja očekuje još 500 tisuća doza.

„U ukupnom iznosu drugog tromjesečja sve skupa 2,5 milijuna doza. To uključuje i dodatnih 747 tisuća doza Pfizer cjepiva koje smo, kao što znate, za razliku od nekih drugih, vrlo argumentiranim stavom ispregovarali proteklog tjedna“, kazao je.

Plenković je izdvojio da je organizacija distribucije cjepiva problem koji je jedna od kompanija imala na globalnoj razini. „U Europskoj uniji je AstraZeneca umjesto 120 milijuna doza u prvom tromjesečju, isporučila svega 30 milijuna doza. Ta je činjenica svugdje usporila dinamiku cijepljenja. Mi smo, da bismo kompenzirali te doze, tražili i naručili dodatne doze Pfizera, koji se pokazao najučinkovitijim i najbržim u distribuciji te svojim proizvodnim kapacitetima. Tako ćemo se i ponašati – prilagođavati se promijenjenim okolnostima u odnosu na pojedina cjepiva. Naša je ambicija je da do 1. srpnja
imamo procijepljeno 55 posto odrasle populacije“, rekao je.

Nema bolnica kojima nedostaje lijekova

Kada je riječ o zdravstvu i dugovima prema veledrogerijama, Plenković je naglasio da nema bolnica kojima nedostaje lijekova. „Ako Vi želite kao predsjednik SDP-a ljude plašiti time da nema lijekova, to je Vaša odgovornost i Vi se nosite onda sa svojim riječima. Tako nešto se ne događa – naši građani mogu dobiti lijekove u zdravstvenim ustanovama“, kazao je.

Podsjetio je u tom kontekstu da je prije Božića isplaćeno 1,3 milijarde kuna veledrogerijama te još 300 milijuna kuna ljekarnama.

„Sada je dostavljeno 980 milijuna kuna, razgovori se nastavljaju, a ono što ćemo napraviti jest da ćemo ući u strukturu tih troškova i vidjeti odgovornost za dug koji nastaje u tako velikim količinama. To je problem koji je imala svaka vlada. Posebno je zabrinjavajuće da se baš uvijek isporučuju fakture
Vladi pred izbore ili pred ključne blagdane“, istaknuo je premijer Plenković. 

Potražnja za radom daleko veća nego prethodne godine

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je da je tržište rada više nego stabilno.

„Na kraju ožujka ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, imamo 17  tisuća osiguranika više, što znači da smo ekonomsku aktivnost tvrtki, uz intervencije Vlade, uspjeli sačuvati“, izdvojio je u odgovoru zastupnici Anamariji Blažević.

To su, kazao je, pozitivni trendovi, a kad im se doda i podatak da je potražnja za radom daleko veća nego prethodne godine, možemo izraziti generalno zadovoljstvo, rekao je Aladrović. 

Poštivati prava Hrvata u BiH

Zastupnik Nino Raspudić pitao je premijera ima li kakav kontakt s Marijom Pejčinović Burić, bivšom hrvatskom šeficom diplomacije, a sada glavnom tajnicom Vijeća Europe (VE) i što se s njom događa, te hoće li Hrvatska reagirati na izjave „nižerazrednog birokrata“ VE kako je vrijeme da BiH prijeđe na moderniji sustav koji nije temeljen na konstitutivnim narodima.

"Što se tiče Pejčinović Burić i njezinih stavova kao glavne tajnice VE, to morate pitati nju", uzvratio mu je premijer, ističući kako je, dok je bila hrvatska ministrica, provodila politiku Hrvatske koja je više nego jasna kad je riječ o pravima Hrvata i konstitutivnosti hrvatskog naroda.

„Sve naše diplomatske inicijative koje imamo sa bitnim akterima vezane su za poštivanje prava Hrvata u BiH“, rekao je Plenković.

Poručio je kako je pozicija Hrvatske jasna i stabilna i neće se promijeniti ni milimetra.

"Naša je pozicija da je ključno, kapitalno pitanje za koheziju BiH izmijeniti izborni zakon koji će biti plod dogovora političkih stranka i institucija u BiH, i koji će omogućiti pravedne izbore i legitimnu zastupljenost, osobito kad je riječ o izborima u Federaciji BiH", istaknuo je premijer.

Na Raspudićev navod da je saborski Odbor za Hrvate zbog spomenute izjave pisao Pejčinović Burić, pa umjesto odgovora dobio dociranje, uzvratio je da pismo nije vidio, no ponovio je da će, kad je o Hrvatima u BiH riječ, Hrvatska uvijek biti za njihovu ravnopravnost, konstitutivnost i izmjenu izbornog zakona. 

Naveo je i kako mu se Pejčinović Burić, kad povremeno dođe u Hrvatsku, javi. „Obavimo konzultacije, no ona danas ne predstavlja samo Hrvatsku, ona je glavna tajnica VE i  činjenica da Hrvatska ima glavnu tajnicu je ogroman uspjeh“, kazao je premijer.

Ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je zastupniku Željku Reineru da su u prvom i drugom valu pandemije koronavirusa na osnovu odluke o mobilizaciji na dnevnoj razini izmjenjivali liječnike i sestre iz županija koje su bile manje opterećene prema opterećenijim bolnicama.

Istaknuo je da je Hrvatska, kad je riječ o kadrovima, među vodećim zemljama u iskazanom interesu za dodatnu edukaciju liječnika i sestara za rad u intenzivnim jedinicama.

Odgovarajući na pitanje zastupnika Mišela Jakšića, premijer Plenković je kazao da smo svjedoci rasprave u kojoj predsjednik SDP-a, zacementirane na 16 posto, javno kaže da ga „nije briga za zakon“. A pravnik je i bio je predsjednik Odbora za Ustav. 

„Mislite li da je to dobro za kredibilitet SDP-a i vas stranke koja će biti u opoziciji skoro 9 godina? Pridonosite li time jačanju koncepta vladavine prava, poštivanja zakona i Ustava i u konačnici reforme pravosuđa? Mislim da ne! Fundamentalno griješite, politizirate stvari i predstavljate ih javnosti onakvima kakve nisu“, kazao je predsjednik Vlade Plenković.

U ovoj godini riješiti sve predmete starije od sedam godina

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izvijestio je da je to Ministarstvo prvi put napravilo analizu učinkovitosti rada pravosudnih tijela s ciljem da se poveća efikasnost, ambicija je da se u ovoj godini riješe svi predmeti stariji od sedam godina.

„Primarni cilj akcijskog plana je skraćivanje trajanja sudskih postupka, rješavanje predmeta starijih od sedam godina te praćenje i rješavanje kaznenih predmeta koji u iduće tri godine odlaze u zastaru“, rekao je ministar.

Odgovarajući na upit zastupnika Siniše Jenkača, naveo je kako u ovom trenutku imamo oko 430 tisuća neriješenih predmeta, a sudski postupci ukupno traju 283 dana.

Realizacijom plana, njihovo bi se trajanje skratilo na 208 dana, te riješilo 70-ak tisuća neriješenih predmeta, rekao je ministar i naglasio kako će se posebna pažnja posvetiti predmetima starijim od sedam godina, a njih je oko 25 tisuća.

Cilj je da se riješe u ovoj godini, naglasio je Malenica dodajući da će akacijski plan pratiti mjesečna analiza svih sudova i sudaca.

Najavio je i zakonske izmjene, kojima bi se uveli rokovi za rješavanje predmeta. Izmjenama zakona i ulaganjima u digitalizaciju vjerujemo da ćemo postići da sudovi rade učinkovitije, kaže ministar.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković otklonio je bojazni zastupnika Darka Klasića da bi se aneksi ugovora o koncesiji za Međunarodnu zračnu luku (MZL) dr. Franjo Tuđman mogli negativno odraziti na javni interes. „Interes Vlade nije ugrožen, ne vidimo bojazan što se tiče MZL“, kazao je Butković.

Koronakriza je donijela određene probleme MZL-u, no unatoč tome nisu od Vlade tražili dodatnu pomoć. „Oni izazove u poslovanju premošćuju instrumentima dostupnim na financijskom tržištu, ovih dana ćemo im vjerojatno dati suglasnost za zaduženje kako bi osigurali sredstva da bi prebrodili krizu na lakši način“, rekao je Butković.

Istaknuo je velika ulaganja u prometnu infrastrukturu Osječko-baranjske županije. „Završetak Vc koridora prema Belom Manastiru očekuje se u idućoj godini, gradi se obilaznica Belog Manastira, u Đakovu se projekt od 16 milijuna kuna privodi kraju“, rekao je Butković odgovarajući zastupniku Marinu Mandariću.

U odgovoru zastupniku Tomislavu Tomaševiću predsjednik Vlade Plenković poručio da sliči Grbinu koji je, za razliku od Tomaševića, pravnik, ali ga nije briga za zakon.

“A Vi nemate pojma o pravu. Kao zastupnik smatrate da bih ja kao premijer trebao znati za tajne izvide koje rade policija, Uskok i DORH. Ako Vi spadate u onu skupinu političara u Hrvatskoj koji smatraju da bih se ja kao premijer time trebao baviti, onda imamo krupan problem u poimanju što je trodioba vlasti, neovisnost institucija i tajnost izvida“, kazao je.

Naglasio je da ljevicu muči transformacija HDZ-a i devet godina oporbe. „Zastupniče Tomašević, škrte su vam upadice i komentari o tome tko što zna, kako su sustav funkcionira, što radi Uskok, što radi DORH, što radi policija“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Izvor: Hina/Vlada