Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića danas je u Vladi održan sastanak Znanstvenog savjeta na kojem se razgovaralo o epidemiološkoj situaciji te novim mjerama za suzbijanje širenja epidemije Covida-19.
Po završetku sastanka predsjednik Vlade održao je konferenciju za medije na kojoj je poručio da se vrlo iscrpno raspravljalo o trenutnoj fazi epidemije Covida-19 u Hrvatskoj.
 
''Na sastanku su predstavljene mjere koje su danas usvojene na razini Stožera i koje su svi članovi Savjeta podržali. Prateći daljnji tijek hospitaliziranih i broja novozaraženih vodit ćemo se zdravstvenom sigurnošću građana i donositi eventualno nove mjere koje bi još mogle smanjiti intenzitet epidemije u RH'', rekao je premijer.
 
Istaknuo je da se danas raspravila i daljnja dinamika u vezi s cjepivom.
 
''Izvijestio sam članove i članice Savjeta o jučerašnjoj raspravi na Europskom vijeću o aktivnostima koje se poduzimaju na europskoj razini, o najavama eventualnih registracija i odobravanja cjepiva. Sada slijedi i dinamika narudžbi kao i plan cijepljenja u RH.  Procjena znanstvenih savjetnika je da ako cjepivo imao učinkovitost 95 posto i da se cjepi 70 posto populacije tada možemo govoriti o učincima suzbijanja epidemije Covida-19'', kazao je Plenković.
 
Odgovarajući na novinarsko pitanje, premijer je istaknuo da nema jednoumlja u Znanstvenom savjetu te podsjetio kako su svi članovi Savjeta u njemu na dobrovoljnoj bazi, rade besplatno i njihov je doprinos hvalevrijedan.
 
"Postoje određeni različiti pogledi na analizu podataka i trendove, ali s obzirom na nove mjere, s obzirom na osluškivanje svih mišljenja, usuglasili smo se u tri ključne točke: podrška novim mjerama, ocjena da je situacija ozbiljna i ako bude potrebe kroz proces zajedničkih konzultacija razmotrit ćemo zajednički donošenje novih mjera."
 
O mjerama za očuvanje gospodarskih aktivnosti
 
"U borbi protiv pandemije globalno pa i u Hrvatskoj zdravlje građana je na prvom mjestu, zatim održivost zdravstvenoga sustava te sprečavanje većih ekonomskih i financijskih posljedica na naš način života, na funkcioniranje institucija i svih drugih aspekata života na koje smo navikli", rekao je Plenković govoreći o mjerama.
 
"U ovoj godini poduzeli smo zaista veliki broj mjera. Ukupno je 8,1 milijarda kuna potrošena za plaće naših sugrađana u privatnom sektoru. Riječ je o 630 tisuća radnika koji su dobivali plaće zahvaljujući odlukama naše Vlade i sredstvima koja smo distribuirali kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje. Riječ je također o 107 tisuća poduzeća koja su zahvaljujući tome premostila krizu. Sredstva koja smo oprostili u smislu doprinosa, poreza, koja su data kroz kreditne institucije kako bi poduzeća premostila krizu, su ogromna.''
 
Kroz rebalans proračuna i kroz prijedlog proračuna za iduću godinu Vlada je uzela u obzir sve efekte ove krize. Unatoč tome, Hrvatska je zadržala kreditni rejting i, suprotno najavama oporbe, nije došlo do masovne nezaposlenosti, poručio je Plenković dodavši da su brojevi  vrlo slični onima od prije krize, iz veljače ove godine.  
 
''Jedna poruka je vrlo bitna: uz sav respekt zaposlenicima u ugostiteljstvu, nama je važno da zadržimo ono bitno za ekonomiju, a to je proizvodnja i rad u svim drugim aktivnostima. Poruka koju moramo poslati je da građani moraju jednostavno izbjegavati suvišne socijalne kontakte. To je ključna stvar. Apeliram još jednom i vjerujem  u odgovornost hrvatskih građana, naše su poruke cijelo vrijeme jasne – najviše se možemo sačuvati od ove bolesti ako se ponašamo odgovorno", rekao je Plenković.
 
O Vukovaru i Koloni sjećanja
 
Osvrnuo se i na Kolonu sjećanja te kazao je da su za to bile jasne preporuke HZJZ-a.

''Kada je riječ o Koloni sjećanja, podsjetit ću da su jasne preporuke HZJZ-a bile okvir kako je to trebalo biti. Najveći broj ljudi je nosio maske, držao se preporučenih mjera. Nažalost, jedan dio ljudi se ne pridržava mjera, ne samo na tom događaju. Oni iz nekog svog razloga šalju neku poruku koja bi trebala biti drugačija od onoga što nam se čini smislenim i logičnim'', kazao je premijer.
 
O cijepljenju
 
Na pitanje hoće li i za koga cijepljenje biti obavezno Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, kazao je da se kontinuirano od početka vodila briga o tome da se osigura dovoljan broj doza za cijelu populaciju. Ponovio je da je osigurano 2,7 milijuna doza od AstraZenece, 900 tisuća od Johnson & Jonhsona te po milijun doza od Moderne i Pfizera.
 
''Prema našem planu cijepljenja, cijepiti ćemo sve rizične skupine po prioritetima. U prvom redu će to biti strateški najvažnija skupina, a to su zdravstveni djelatnici. Istovremeno će se cijepiti i najrizičnija skupina - osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici, zatim djelatnici u socijalnom sustavu, a potom i vojska i policija. To su prioriteti'', kazao je Capak dodavši da će cijepljenje biti dobrovoljno i da u prvoj fazi nijedno od cjepiva sigurno neće biti registrirano za mlađe od 18 godina.
 
O školama
 
Predsjednik Vlade je potvrdio da se na sastanku Znanstvenog savjeta razgovaralo o provođenju nastave u školama. Podsjetio je da je Vlada donijela odluku o modelima A, B i C za održavanje nastave, ali za pitanje održavanja nastave u školama nadležni su, prije svega, ravnatelji škola, njihovi osnivači te stožeri na županijskim razinama.
 
Rekao je da je situacija s učenicima, nastavnicima i profesorima solidna.
 
O kompenzacijskim mjerama za ugostitelje 
 
"Što se tiče mjera, osobito u sektorima ugostiteljstva, hotelijerstva, prometa i organizacije događaja, mnogi od tih poslodavaca su pokriveni mjerama koje su već raspoložive, oni to mogu koristiti. Mislim da konačni rok za prijave za one mjere koje smo donijeli početkom listopada je 25. studenoga. Još uvijek smo prije toga roka'', rekao je Plenković.
 
O sjednici VNS-a
 
''Jučer smo bili vrlo blizu konsenzusu oko točaka dnevnoga reda. Iz epidemioloških razloga smo predložili da to bude u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, najvećem i najprimjerenijem prostoru s obzirom na epidemiološke okvire. Smatramo da je red da jedna sjednica bude organizirana od strane predsjednika Republike, a druga od strane Vlade i takav smo prijedlog poslali prije tri dana'', objasnio je Plenković.
 
Termin održavanja sjednice VNS-a još nije potvrđen.
 
''Ako ne bude u ponedjeljak, bit će neki drugi dan. To su sastanci koji se održavaju jednom ili dva puta godišnje, održat će se kad se za to steknu preduvjeti. Naša je želja da to bude u NSK i mislim da je logična i razumna sa svih mogućih aspekata. Ne vidim problem ako smo se usuglasili oko dnevnog reda, da se to ne prihvati'', zaključio je Plenković.