Iako pregovori između sindikata poslodavaca i Vlade o skraćenom radnom tjednu nisu završeni, jučerašnjim sklapanjem Sporazuma Hrvatske i Europske komisije s o jamstvu za privremenu potporu radi smanjenja nezaposlenosti, pokazuje da je to gotova stvar.

- Borovo ima pad prihoda od 52 posto. Trenutno ima 3 i pol mjeseca slobodnih kapaciteta, morat ćemo koristiti mjere za skraćeno radno vrijeme ili ćemo morati jedan dio radnika otpustiti. Ne želimo to, za poduzetnika je to najgora situacija jer bi izgubili radnike koji imaju radne vještine - izjavila je u emisiji Studio 4 direktorica Borova Gordana Odor.

Objasnila je da je Borovo uradilo kolekciju, napunilo trgovine a trgovine su se zatvorile. Njihova je prodaja, kaže, minus 25 posto, očekuju takvu situaciju i do kraja godine.

- Treba biti donesena mjera koja treba trajati najmanje godinu dana kako bismo se oporavili - naglašava Odor.

Marin Medak predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja pojasnio je da je ključan problem što u danom momentu kada se rasporedi A i B tim, dolazi se do situacije da im fali radna snaga - konobara, kuhara....

- Još prije godinu dana smo tražili vaučere o povremenom zaposlenju po uzoru na OPG-ove tako da se bez dozvole poslodavca može doći netko na pomoćne poslove. Nisu imali sluha po tom pitanju - kaže.

- Ako sada smanjimo rad i kupimo od Borova, recimo, radnu obuću, ona će se manje trošiti. U toj situaciji bi trebali poticati rad i potrošnju. Svaka djelatnost je danas pod posebnim pritiskom zbog epidemiološke situacije - naglasio je.

- Nama mjere skraćivanje radnog tjedna ne znači apsolutno ništo. Pomogao bi naš prijedlog da se ne ide na 50 posto nego na osnovu pada prometa i da se tako subvencije dodjeljuju. Ključno je ako se tržište oporavi, treba se ići na osnovi nekakvih postotaka. Tako bi se sačuvala radna mjesta - uvjeren je Medak.

Odor je napomenula da je već bila uvedena slična mjera, ali nije bilo interesa.

- Mjera je problematična zbog kriterija. Što se tiče Borova, ova mjera podrazumijeva različite ciljane skupine - radnici stariji od 50 godina, imaju srednju stručnu spremu a rade u procesu proizvodnje, trebaju i mjesecima unatrag imati minimalac. Plaće kod nas nisu visoke, ali nisu minimalac - napominje.

Smatra da bi nova mjera trebala regulirati smanjenje radnog vremena u postotku smanjenja ukupnog prihoda u nekom kumulativnom razdoblje, recimo tri mjeseca unazad u odnosu na prethodnu godinu.

- Budući da su fiksni troškovi jako visoki, pad prihoda od 50 posto je previsok kriteriji. Pad prihoda od 20 posto je već dovoljan da bi poslodavac ostvario kriteriji. Ti ljudi imaju ionako male plače a oduzet će im se pravo na potrošnju, imat ćemo smanjenu potrošnju, smanjeno punjenje proračuna i zavrtjet ćemo se opet u jedan čarobni krug - upozorila je.