Sukladno najavama, Ministarstvo financija u četvrtak je u javnu raspravu pustilo nacrte izmjena devet zakona kojima se definira zakonska podloga za novi paket poreznih promjena.

Javno savjetovanje otvoreno je do 6. rujna. Izmjene se predlažu za zakon o PDV-u, doprinosima, trošarinama, fiskalizaciji, porezu na dohodak i na dobit, porezu na promet nekretnina, kao i Opći porezni zakon. Od približno 2,7 milijardi kuna, na koliko Vlada procjenjuje novu rundu poreznog rasterećenja, više od polovice, oko 1,4 milijarde kuna godišnje, otpada na promjene u sferi PDV-a. Od 1. siječnja 2019. liste proizvoda sa sniženom stopom PDV-a od 13% trebala bi se proširiti za dječje pelene, voće i povrće, ribu te svježe, ali ne i rashlađeno meso.

Upravo oko posljednje definicije vodile su se rasprave još od prvih najava. Predlaže se i da se s početkom 2020. opća stopa spusti s 25 na 24 posto. Proširenje snižene stope PDV-a obrazlaže se ponajprije smanjenjem regresivnog učinka PDV-a na najosjetljivije skupine građana, a budu li cijene za krajnje potrošače slijedile niži PDV, u resoru ministra Zdravka Marića računaju da bi prosječnoj obitelji to godišnje uštedjelo 872 kune.

Među ostalim, za poduzetnike se mijenjaju pravila vezana uz ulazak u sustav PDV-a prelaskom praga od 300.000 kuna prometa. Nakon što se pokazalo da se ta obveza često izbjegava jer se ona utvrđuje na početku kalendarske godine pa mali porezni obveznici na kraju godine prebacuju poslovanje na novoosnovana društva (i tako iz godine u godinu), od 2019. ta će se obveza utvrđivati već unutar godine, tj. po stjecanju uvjeta za ulazak u sustav PDV-a.

U nacrte zakonskih izmjena ugrađene su i promjene odredbi vezanih uz korištenje osobnih automobila za privatne potrebe i odbitak 50 posto pretporeza, a kao rezultat zahtjeva Europske komisije za brisanjem vrijednosnog praga. Mogućnost odbitka 50% pretporeza za nabavu ili vozila za osobni prijevoz ubuduće neće biti ograničena na one do 400.000 kuna. Povećanje zdravstvenih doprinosa (sa 15 na 16,5%) uz istodobno ukidanje onih za zapošljavanje (1,7%) i zaštitu zdravlja na radu (0,5%) ukupno bi se opterećenje plaće doprinosima smanjilo s 37,2 na 36,5%, a efekt tako smanjenih izdvajanja poduzetnika na plaću procjenjuje se na 900 milijuna kuna.

Time se otvara prostor za povećanje plaća. Hoće li tako biti, vidjet će se, ali pritisci na rast plaća su i neovisno o tome prisutni već neko vrijeme. Kako se objašnjava, prava koja se ostvaruju na temelju doprinosa koja se ukidaju zadržala bi se po osnovi uplate zadržanih doprinosa uz prilagodbu sektorskih propisa, Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

A nakon što su u prošlom paketu poreznih primjena financijski efekti bili najveći kod poreza na dohodak, u međuvremenu je, kako se ističe, uočena potreba za dodatnim poreznim rasterećenjem i daljnjim pojednostavljenjem. Ovaj put u fokusu je ponajprije podizanje praga za primjenu najveće stope poreza na dohodak (sa 17.500 na 30.000 kn) i visokoobrazovani kadrovi kod kojih je izražen odljev iz zemlje. Izmjenama Općeg poreznog zakona pak planira se, među ostalim, smanjenje administrativnog tereta ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo već raspolaže, a kod statističkih izvješća prelazak na dinamiku od samo jednom godišnje.

Izvor: Poslovni dnevnik