Posljednjim danom 2016. u Hrvatskoj je završila provedba IPARD programa – Plana za poljoprivredu i ruralni razvoj za razdoblje 2007.-2013. Podsjetimo, riječ je o financijskoj potpori Europske unije državama koje se pripremaju postati članice kako bi s novim investicijama lakše i brže dosegnule standarde razvijenosti ostalih zemalja članica EU. IPARD program, odnosno strategija čija je zadaća bila baviti se specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske, realiziran je kroz nekoliko mjera (101, 103, 301, 302…). Primarno se radilo o ulaganjima u restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, odnosno preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, te za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, odnosno za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga.
U spomenutom razdoblju Hrvatskoj je iz blagajne EU na raspolaganje stavljeno 129,9 milijuna eura. Za sredstva iz IPARD programa (uz udjel potpore od 50 do 100 posto) kandidiralo se 1.338 projekata, procijenjenih na ukupnu vrijednost veću od 3,94 milijarde kuna i uz očekivanu potporu u visini 2,36 milijardi kuna. Ugovorena su 722 projekta čija ukupna vrijednost prelazi 1,88 milijardi kuna, odnosno 1,12 milijardi kuna potpore. Na kraju provedbe IPARD programa, dakle do 31.12.2016. godine, za 693 projekta isplaćeno je 1,16 milijardi kuna potpore dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 1,69 milijardi kuna. Od tih 1,16 milijardi kuna iz IPARD programa na području Brodsko posavske županije isplaćeno je 45 milijuna kuna, znači oko 4,5 posto, što nas svrstava u 'zlatnu sredinu' po županijama.

„Bio je to zaista mukotrpan posao, kad je riječ o pisanju, prijavljivanju, evaluaciji i provedbi projekata za IPARD program u kojem je CTR prijavio 30 projekata u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Početak provedbe programa obilježio je relativno slab interes poljoprivrednika radi složenosti procedura prijave i provedbe na koje nisu bili naviknuti u dotadašnjem načinu povlačenja sredstava kroz „kapitalne potpore“ u poljoprivredi. Krajem provedbe IPARD-a, posebice u tijeku 2014. godine, također je opao interes poljoprivrednika za prijavu na program radi već najavljenog puno primamljivijeg i po raspoloživim sredstvima izdašnijeg „Programa ruralnog razvoja RH za 2014.-2020.“, ističe Damir Mirković, direktor CTR-a, Razvojne agencije Brodsko posavske županije, čiji su stručnjaci odradili zaista vrhunski posao u pripremi projekata i za SAPARD i za IPARD program. I, to ne samo u Brodsko posavskoj županiji, nego i u drugim hrvatskim županijama. Samo je CTR na natječaje programa prijavio projekata ukupne vrijednosti 130 milijuna kuna, od čega je 'povučeno' 70 milijuna kuna potpora, dakle oko 7 posto ukupno isplaćenih sredstava iz IPARD-a.

„Naš najveći projekt izvan granica Brodsko posavske županije koji je CTR prijavio bio je 'težak' 22,8 milijuna kuna, a u Županiji bih istaknuo projekt tvrtke Hlad d.o.o. kao najvrijedniji u iznosu od 12,2 milijuna kuna, za opremanje postrojenja za preradu voća. Naša je efikasnost bila 100-postotna, svaki projekt koji smo prijavili je i ugovoren i niti jedan nam nije odbijen i u tome je najveći uspjeh i referenca CTR-a, ali i onaj predznak povjerenja koji smo stekli kod klijenata što se očituje i u stalnim kontaktima i izvjesnom nastavku suradnje za pripremanje projekata za aktualni Program ruralnog razvoja, naglašava Mirković. Naveo je i najsvjetlije primjere te suradnje koja je rezultirala danas uspješnim poslovanjem; to su OPG Kadić i OPG Karavidović iz Gundinaca, Poljoprivredno gospodarstvo Kolesarić iz Dubočca, Farma Jozić iz Slavonskog Kobaša, tvrtka Hlad iz Slavonskog Broda, OPG Rečić iz Oprisavaca, OPG Velikanović iz Trnjana, Poljo-Davor iz Davora i mnogi drugi. Također, kroz mjeru 301 IPARD programa u stopostotnom iznosu financirani su projekti izgradnje nerazvrstanih cesta u općinama Klakar (2,8 milijuna kuna) i Brodski Stupnik (1,3 milijuna kuna).

Za IPARD program najviše je interesa bilo 2012. i 2013. godine, dok je godinu potom interes drastično opao, jer je u međuvremenu Hrvatska postala članica EU i ušla u Program ruralnog razvoja, za koji su joj odobrena 10 puta veća sredstva nego iz IPARD-a. No, nije samo čekanje na prve natječaje iz Programa ruralnog razvoja rezultat opadanja interesa za IPARD, puno je tu i drugih čimbenika. „Najveći nedostatak IPARD-a bila je vrlo složena priprema dokumentacije, vrlo komplicirana procedura prijave i odobravanja, kontrole su bile vrlo stroge, gledao se svaki zarez i točka u dokumentaciji, a kontrole provedbe projekata i utroška odobrenih sredstava bile su vrlo detaljne i dugotrajne pa iz tih razloga je ulazak u takve programe bio težak iskorak za poljoprivrednike. IPARD je u svom periodu provedbe doživio 10-ak promjena koje su išle k tome da se procedure pojednostave i da se za prijavu projekata smanji količina dokumentacije. Program je tražio transformaciju svijesti kod poljoprivrednika, da razmišljaju primarno kao poduzetnici i da im papir ne smije biti strano tijelo. Danas su se stvari u tom pogledu bitno pozitivno promijenile kod brojnih poljoprivrednika“, kaže Damir Mirković.

Upravo ta kompliciranost procedure rezultirala je u RH, dodaje Mirković, brojnim projektima s nepotpunom dokumentacijom, nevažećim dokumentima, pogreškama u dostavljenim ponudama, izostavljenim dokazima o legalnosti objekata i sl. Potrebno je svakako istaknuti kako u pripremi projekata koji nisu odobreni iz navedenih razloga odgovornost leži u svim sudionicima procesa pripreme – od samih poljoprivrednika do konzultanata, financijskih institucija te raznih državnih i lokalnih tijela i agencija. Otežavajuće su okolnosti bile i nepravodobno najavljivanje natječaja, vrlo česte i zakašnjele izmjene i dopune pravilnika zbog čega se poljoprivrednici nisu mogli pripremiti pravovremeno za nadolazeći natječaj, komplicirane i dugotrajne procedure evaluacije projekata kod IPARD agencije pa i apsurdni uvjeti kao npr. potreba izrade elaborata utjecaja na okoliš kod investicije u poljoprivrednu mehanizaciju ili blagajnu za prodaju sa praga na OPG-u.

Komentirajući na koncu i podatak da je Hrvatska povukla svega 19 posto od ukupno raspoloživih sredstava iz svih strukturnih i kohezijskih fondova EU, a u 2016. dvostruko više u odnosu na 2015., direktor CTR-a istaknuo je zasluge tadašnjeg ministra regionalnog razvoja i fondova EU, danas ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i njegovih pomoćnika koji su učinili puno u olakšavanju procedura i smanjenju kompleksnosti dokumentacije za natječaje za sredstva iz EU fondova. „Udarne nam godine slijede, natječaja će biti sve više, ogromna sredstva su nam na raspolaganju, pa moramo ojačati institucionalne kapacitete za pisanje i pripremu projekata te u tom smislu najvažnije je da kako Županija i razvojna agencija, tako i sve druge institucije i općine shvate ozbiljnost zadaće i sve snage usmjere u pripremu razvojnih projekata i povlačenje što više novca iz europske blagajne. Najnerazvijenija smo županija po svim pokazateljima zbog čega moramo iskoristiti priliku i uspostaviti sustav koji će zadržati mlade u Slavoniji, ojačati gospodarske aktivnosti i privući nove domaće i strane investitore. CTR će aktivno i dalje sudjelovati u tom razvoju, a naša su vrata otvorena svima za suradnju“, zaključuje Damir Mirković.

Ivica Vlašić