Puna primjena uredbe eIDAS započinje 29. rujna 2018. godine, stoga je već 2017. godine uspostavljen HR eIDAS čvor kojim je omogućeno državljanima EU prijavljivanje na elektroničke usluge Republike Hrvatske s njihovim nacionalnim vjerodajnicama.Ministarstvo uprave je u srpnju ove godine uspješno završilo proces eIDAS notifikacije NIAS sustava i vjerodajnice eOI – elektroničke osobne iskaznice koja je prihvaćena s ocjenom razine sigurnosti ‘visoka’, čime će se hrvatskim građanima omogućiti korištenje naših nacionalnih vjerodajnica razine sigurnosti ‘visoka’ za prijavu na javne e-usluge koje se budu pružale u drugim državama članicama, na sličan način kako se sada prijavljuju na e-usluge u sustavu e-Građani.

U rujnu 2018. započinje spajanje hrvatskog eIDAS čvora s eIDAS čvorovima u drugim državama članicama.

Ustvari, 29. rujna planirano je da profunkcionira razmjena podataka nacionalnih eID sustava između članica Europske unije, odnosno uspostavi se prekogranične mreže elektroničkih nacionalnih identifikacija eIDAS (electronic Identification Autenticication Security).

Njemačka je svoj eID sustav već otvorila drugim zemljajma EU još u kolovozu 2017. godine a Italija je to uradila par mjeseci kasnije. Hrvatska, Estonija, Luksemburg i Španjolska to su uradile u veljači ove godine.

Prekogranična mreža nije samo namjenjena građanima nego i poslovnim subjektima. Naime, elektronička identifikacija (eIdentification) i sigurnosne provjere poput ePotpisa, eDatuma, ePečata (eSignature, eTimestamp, eSeal).

Uredbom eIDAS se promiče inteoperabilnost u 28 članica EU, osiguravajući da zemlje međusobno priznaju međusobno prijavljene elektroničke identifikacijske sheme preko granica. Također osigurava da se usluge povjerenja koje pružaju davatelji usluga koji zadovoljavaju zahtjeve navedene u Uredbi (npr. kvalificirani pružatelji usluga) mogu biti prihvaćeni kao dokazi u pravnim postupcima.

Uredba treba povećati sigurnost transakcija tvrtki na cijelom području EU, smanjiti administraciju kroz elektroničke oblike komunikacije ne samo između tvrtki nego i s klijentima i kupcima, ubrzati poslovne procese, smanjiti troškove poslovanja, osiguerati veće povjerenje potrošača…

Korištenje nacionalnih eID sustava u prekograničnim poslovnim transakcijama između zemalja EU ovisi o spremnosti članica za takav sustav, spremnosti i mogućnosti da se nacionalni eID sustav uključi zadovoljavajućom kbalitetom i sigurnošću u eIDAS mrežu. Svi prijavljeni nacionalni eID suatavi Europskoj komisiji morati će se priznavati u drugim članicama EU. Postoji mogućnost da države članice odluče da svoj eID sustav ne otvore privatnom sektoru premda ih Europska komisija kroz Uredbu potiče na to.Kroz eIDAS sustav definirane su slijedeće usluge:

Elektronički potpis (eSignature): Kvalificirane elektronički potpisi imaju isti pravni učinak kao i vlastoručni potpisi.
Elektronska pečat (eSeal): ima istu funkciju kao i tradicionalni pečat, odnosno isto jamstvo
Elektronički datum (eTimestamp): povezuje elektronički dokument, primjerice narudžbenicu u određeno vrijeme, pružajući pravni dokaz da je dokument tada postojao.
Potvrde o autentifikaciji web-lokacija (WAC-ovi): elektronički su certifikati koji korisnicima dokazuju da je vaša web stranica pouzdana, odnosno osiguravaju da je web stranica povezana s osobom kojoj je izdana potvrda, pomažu u izbjegavanju krađe identiteta
Elektronska usluga registrirane dostave (eDelivery): omogućuje korisniku slanje elektronskih podataka, pruža dokaz o slanja i isporuci dokumenta i štiti tvrtku od rizika gubitka, krađe, oštećenja ili neovlaštenih izmjena u dokumentima.
Pri tome je važno omogućiti da se pristup sustavima eID-u omogući i za mobilne platforme jer 84 posto Europljana koristi mobilne uređaje za poslovne aktivnosti.

Prema procjeni Europske komisije uspostava nacionalnih digitalnih pristupnika za online javne usluge građanstvu i poslovnom sektoru uz interoperabilnost usluga može građanima uštedjeti do 855.000 sati godišnje, a tvrtkama smanjiti troškove za više od 11 milijardi eura godišnje.
Projekt e-Poslovanje ostvarit će se kroz proširenje funkcionalnosti triju postojećih sastavnica zajedničke infrastrukture javnog sektora, a to su Središnji državni portal (gov.hr), Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) i sustav Osobnog korisničkog pretinca (OKP), koji su ranije uspostavljeni u sklopu realizacije projekta e-Građani.

Republika Hrvatska među prvim državama članicama Europske unije omogućila korištenje svojih e-usluga građanima ostalih država članica EU tako da će građani Europske unije, koristeći svoje nacionalne vjerodajnice moći, između ostalog, dobiti elektroničku potvrdu o radno-pravnom statusu, izvršiti online prijavu na programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i dobiti e-potvrdu o učeničkom statusu te će elektroničkim putem biti omogućena dodjela OIB-a.

Te mogućnosti plod su projekta Omogućavanje pristupa hrvatskim javnim e-uslugama unutar platforme e-Građani za EU/EEA građane (The Ensuring Access to Croatian Public e-Services within e-Citizens Platform for EU/EEA Citizens, 2015-HR-IA-0069) kojeg je sufinancirala Europska unija.