U sklopu brojnih projekata, na kojima surađuju, na Gajni su nabavljeni primjerci hrvatskih autohtonih pasmina: slavonsko-srijemsko podolsko govedo, crna slavonska svinja i posavski konj, piše Lokalni. večernji.
Gajna je u kategoriji značajnog krajobraza (nekadašnji zaštićeni krajolik) zaštićena 1990. godine. Nalazi se na području općine Oprisavci u Brodsko-posavskoj županiji, istočno od Slavonskog Broda. Južnu granicu Gajne predstavlja rijeka Sava, a granica se nastavlja savskim nasipom koji je na ovom području odmaknut od Save i tvori džep u koji se smjestila Gajna.

Površina krajobraza iznosi 331,7 hektara. To je tipični slavonski prisavski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom. Riječ je o tzv. poluprirodnom staništu nastalom dugogodišnjim djelovanjem čovjeka. Pašnjaci su se razvili krčenjem šuma za potrebe ispaše goveda. Potrebno je održati ispašu stoke na tome području kako područje ne bi opet sukcesijom poprimilo obilježja prvobitnog šunskog staništa. Time bi se izgubile rijetke i značajne biljne i životinjske vrste zbog kojih je Gajna zaštićena.

Pravila ponašanja za posjetitelje
Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se redovnim proljetno-jesenskim poplavama zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu. Gajna je zaštićena na inicijativu Brodskog ekološkog društva koje danas uspješno surađuje s Javnom ustanovom Natura Slavonica.

U sklopu brojnih projekata, na kojima surađuju, na Gajni su nabavljeni primjerci hrvatskih autohtonih pasmina: slavonsko-srijemsko podolsko govedo, crna slavonska svinja i posavski konj. Također se ovdje mogu u prirodnom elementu vidjeti i hrvatski ovčari koji su neodvojivi pratitelji ekstenzivnog stočarstva u Slavoniji. Pravila ponašanja na pašnjaku za posjetitelje i druge korisnike utvrđena su Pravilnikom o unutarnjem redu.

Foto: Ivica Galović/PIXSELL