Gradovi i općine užurbano nabavljaju spremnike za sortiranje otpada, pred vratima su nam kazne EU-a jer je malo vjerojatno da ćemo do 2020. godine uspjeti odvajati najmanje pedeset posto korisnog otpada, prenosi novi list. No kako se moglo čuti nakon sastanka hrvatskih gradonačelnika s ministrom energetike i zaštite okoliša Tomislavom Ćorićem, prijeti nam još jedan paradoks, koji bi potrošače mogao skupo koštati – što više korisnog otpada budemo odvajali, primjerice plastike, više ćemo novaca morati plaćati oporabiteljima da tu plastiku preuzmu na reciklažu.

Kod nas takvih oporabitelja nema, Kina europsku otpadnu plastiku više ne uzima, preostaje nam, dakle, ne prodaja plastike oporabiteljima, nego plaćanje preuzimanja.

Ministar Ćorić sastao se s gradonačelnicima i predstavnicima Bjelovara, Čakovca, Dubrovnika, Gospića, Karlovca, Koprivnice, Krapine, Osijeka, Pazina, Pule, Rijeke, Siska, Slavonskog Broda, Splita, Šibenika, Varaždina, Virovitice, Vukovara, Zadra, Velike Gorice i Zagreba, s kojima je razgovarao o EU sufinanciranju izgradnje i opremanja budućih sortirnica otpada.
Javni poziv za dodjelu ukupno 350 milijuna kuna namijenjenih sortirnicama bit će objavljen do kraja listopada, rok za predaju projektnog prijedloga je zadnji dan iduće godine, a rok za izgradnju postrojenja je konac 2021. godine. Hrvatska pak do 2020. ima obavezu odvajati pedeset posto metala, stakla, plastike i papira iz komunalnog otpada, kojih se sada odvaja tek 27 posto, a u jednoj četvrtini jedinica lokalne samouprave odvajanje nije niti počelo.

Prema prezentiranim podacima, svi gradovi – središta hrvatskih županija, u prosjeku odvajaju nešto više od 20 posto otpada. Zagreb i Osijek odvojeno prikupljaju po 27 posto, Rijeka 14 posto, Pula 11, Split svega pet posto, Zadar samo jedan posto. Među najboljim gradovima su Čakovec, u kojem se odvaja gotovo 45 posto otpada, Koprivnica i Slavonski Brod s tek nešto nižim postotkom (43 posto), dok s 36 posto dobro stoji i Varaždin.

Izvor: Novi list