Nezaposlena osoba koja se odlučila pokrenuti vlastiti posao i tako se samozaposliti u ovoj godini država je sufinancirala s 35 tisuća kuna potpore, odnosno 45 tisuća kuna ako je neku nezaposlenu osobu uzela na stručno osposobljavanje. Od ožujka, kada su ovogodišnje mjere aktivne politike zapošljavanja stupile na snagu, pa do konca studenoga samozaposlilo se preko tri tisuće osoba. Očekuje se kako će u idućoj godini interes za samozapošljavanjem biti daleko veći, a država će samostalan ulazak na tržište rada sufinancirati daleko izdašnije, piše Novi list.

Potpora za samozapošljavanje, naime, rast će na 55 tisuća kuna. Jedna od novosti aktivne politike zapošljavanja za iduću godinu kazuje i kako će samozaposlena osoba umjesto jedne na stručno osposobljavanje moći uzeti dvije osobe čime će ukupna potpora koju može ostvariti rasti.

Još uvijek sustav poticanog pripravništva nije do kraja razrađen, no poznato je da će biti dva modela te mjere. Sami poslodavci su tijekom analize učinaka sadašnjih mjera aktivne politike zapošljavanja prema pripravništvu izražavali određeni zazor, odnosno navodili su kako im je prihvatljivo ako će ga država u potpunosti financirati poput stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Ono što mogu dobiti je sufinanciranje maksimalno 50 posto plaće, odnosno stvarnog troška radnog mjesta pripravnika kojemu je to prvi posao nakon završetka školovanja.

No, osim »čistog pripravništva« u gospodarskim djelatnostima, ići će se i na sufinanciranje starijih od 30 godina koji su se tijekom rada dokvalificirali ili prekvalificirali, ali samo u djelatnostima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. U slučajevima takvih osoba poslodavcima bi se pripravništvo sufinanciralo maksimalno do 50 posto iznosa minimalne plaće.

U praksi bi to značilo, primjerice, ako bruto klasičnog pripravnika kojemu je to prvi posao nakon obrazovanja, iznosi šest tisuća kuna, država poslodavcu pokriva trošak od tri tisuće kuna. No, ako je riječ o pripravniku u novom zanimanju za koje se obrazovao, od tih šest tisuća kuna poslodavcu bi se sufinanciralo 1.720 kuna plaće.

Mjera pripravništva, međutim, još se razrađuje te je potrebno dogovoriti tko će je moći koristiti. Naime, javne službe (zdravstvo, školstvo, socijalna skrb) i privatni sektor nisu upitni, ali još nije odlučeno hoće li državni sektor, odnosno državna i javna uprava moći uzimati pripravnike.