Povremeni rad učenika reguliran Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koji je stupio na snagu početkom ove godine, a u kojemu je navedeno da će ministar nadležan za rad pravilnikom propisati način obavljanja djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, odnosno, poslova posredovanja za povremeni rad redovitih učenika, piše srednja.hr

– Povremeni rad učenika reguliran je i Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Pravilnikom o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i aktivnostima u kojima smije sudjelovati i Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik, a koji su u nadležnosti ministarstva nadležnog za rad i ministarstva nadležnog za gospodarstvo. Nakon provedene detaljnije analize o potrebi uređenja zapošljavanja i povremenog rada učenika novim zakonom i savjetovanja s ključnim dionicima sustava Ministarstvo je prihvatilo argumente navedene u mišljenju Ministarstva rada i mirovinskoga sustava koji se odnose na zapošljavanje i rad učenika te prihvatilo tvrdnju da u navedenome području ne postoje otvorena pitanja koja bi se trebala regulirati novim zakonom. Ministarstvo znanosti i obrazovanja o tome je obavijestilo Vladu Republike Hrvatske te predložilo da se novim zakonom urede na sustavan i cjelovit način samo pitanja koja su vezana uz obavljanje studentskih poslova, tako nam je na pitanja zašto učenički rad nije reguliran Zakonom o studentskom i učeničkom radu i čime se regulira, odgovorilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Tko je posrednik u zapošljavanju učenika i kako se učlaniti u učenički servis? 

Pa krenimo od navedenog zakonskog propisa. Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, poslove posredovanja za povremeni rad redovitih učenika obavljaju srednjoškolske ustanove. Učenički servis u sklopu škole posrednik je za učenike svoje škole, ali može biti i posrednik redovnim učenicima drugih škola sa sjedištem u svojoj županiji, ako između dvije škole postoji potpisan takav sporazum. Učenički servis škole dužan je učeniku za kojeg posreduje izdati člansku iskaznicu.

Dokumentacija potrebna za učlanjenje u pojedini učenički servis nije propisana na državnoj razini, ali bi ju škola koja djeluje kao posrednik trebala dobro istaknuti.

Uzmimo za primjer učlanjenja Tehničku školu u Zagrebu, na čijim je web stranicama dobro objašnjen taj postupak. Inače, Tehnička škola u Zagrebu djeluje kao posrednik pri zapošljavanju i za učenike još 86 zagrebačkih škola. Za učlanjenje u učenički servis te škole, malodoban učenik treba priložiti sljedeće: potvrdu o statusu redovitog učenika srednjoškolske ustanove, presliku dokumenta koji sadrži OIB, tiskanicu općih podataka o učeniku, tiskanicu suglasnosti koju potpisuje roditelj i presliku sobne iskaznice roditelja koji ju je potpisao, 10 kuna za člansku karticu te presliku ugovora ili kartice žiro ili tekućeg računa na koji će se učeniku isplaćivati naknada.

Kada i koliko učenici smiju raditi?

Učenik sklapa Ugovor o povremenom radu redovnog učenika, kojeg potpisuje škola kao posrednik, poslodavac, sam učenik i skrbnik učenika.

U Pravilniku o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem jasno stoji kako učenici smiju raditi samo za vrijeme zimskog, proljetnog i ljetnog odmora. Što se tiče maloljetnika, za posredovanje za rad maloljetnog redovnog učenika srednjoškolska ustanova mora imati pisanu suglasnost njegovog zakonskog zastupnika (roditelja ili skrbnika), a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost inspektora rada.

Prema poviše navedenom Pravilniku, puno radno vrijeme maloljetnog redovnog učenika ne smije biti duže od sedam sati dnevno i 35 sati tjedno. U iznimnim situacijama, radno vrijeme maloljetnog redovnog učenika koji je navršio 15 godina života može biti osam sati dnevno i 40 sati tjedno. Maloljetnim učenicima zabranjeno je raditi između 20 sati uvečer i 6 sati prije podne, a oni koji dnevno rade više od 4 sata i 30 minuta ima pravo na pauzu od najmanje 30 minuta. Između dva uzastopna radna dana maloljetni redovan učenik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 14 sati neprekidno. Učenik koji je maloljetan ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno.

Ugovor učenici podižu u učeničkom servisu, a poslodavac ga je dužan ovjeriti i dopuniti sa stvarnim brojem sati rada i iznosom zarade učenika i to u roku od 15 dana nakon obavljenog posla, odnosno nakon što mu učenik po obavljenom poslu dostavi svoj ugovor. Na temelju tog ugovora poslodavac isplaćuje plaću učeniku, doprinos za slučaj ozljede na radu redovnog učenika te naknadu za srednjoškolsku ustanovu koja ne može biti veća od 10% od iznosa učenikove zarade. Ako kojim slučajem poslodavac prekrši prava učenika i ne isplati mu zaradu, srednjoškolska ustanova ima pravo i dužnost zaštititi tog učenika.

Poslovi na kojima učenik ne smije raditi

Sada kada smo utvrdili uvjete pod kojima učenik smije raditi, osvrnut ćemo se na Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik, budući da je većina srednjoškolske populacije ipak malodobna. Takvi učenici ne smiju biti zaposleni na poslovima gdje postoji štetno izlaganje fizikalnim, biološkim i kemijskim štetnostima, poput ionizirajućeg zračenja i bioloških agensa koji mogu uzrokovati teške bolesti i predstavljaju opasnost širenja na društvo.

Osim takvih, maloljetni učenik ne smije se zaposliti na poslovima , koji su objektivno iznad njegovih fizičkih ili psiholoških sposobnosti, kod kojih postoji opasnost za život zbog izloženosti ekstremnoj hladnoći ili toplini, zatim na onima gdje se rukuje pirotehničkim sredstvima i na kojima dolazi do klanja životinja u industrijskim razmjerima, ali i primjerice, kod kojih postoji opasnost od rušenja građevina.

Zanimljiv je i članak 4. ovog Pravilnika, a koji kaže kako se radi zaštite ćudoređa, maloljetnik ne smije zaposliti na poslovima u kockarnicama, salonima za igre na sreću, disko klubovima, noćnim barovima i noćnim klubovima, kao i na drugim poslovima koji bi mogli ugroziti njegovo ćudoređe.

Pitanjem zapošljavanja učenika bavi se i Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati, a kojim se utvrđuju poslovi na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova kao i na koji se način utvrđuje zdravstvena sposobnost.

Za kraj, napomenimo još jednom, za sve detalje i nedoumice oko učeničkog rada koji je dosta strogo reguliran s više pravilnika, najbolje je da se obratite svojoj školi. Ondje će vas uputiti osobi koja se bavi posredstvom pri zapošljavanju učenika ili u drugu školu s kojom vaša ima potpisan sporazum o posredstvu.